Cvetković, V. (2017). Comparative analysis of the efficiency of police, military, and fire rescue unit responses in natural disasters (Komparativna analiza ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u prirodnim katastrofama). In Management of Police Organizations in Preventing and Suppressing Security Threats in the Republic of Serbia (pp. 219–239). Thematic Proceedings, Academy of Criminalistic and Police Studies, Belgrade.
COMPARATIVE ANALYSIS ASSESSMENT REACTIONS EFFICIENCY OF POLICE, MILITARY AND FIRE RESCUE UNIT IN NATURAL DISASTER
Vladimir M. Cvetković, Ph.D.[14]
Academy of Criminalistic and Police studies in Belgrade
Abstract: The paper presents results of quantitative research assessment of efficiency reaction of the police, military and fire-rescue units in natural disasters. Thereby, the goal of quantitative research is scientific explication influence of gender, age, employment, level of education, previous experience, parenting and marital status of the evaluation of efficiency reaction. For realization of the study some communities were selected with high and low risk of onset of lowland and flash flooding. The survey was conducted on the territory of a large number of local communities with different demographic and social characteristics to be generalized to the whole population in Serbia. The urban and rural communities in different parts of Serbia were selected. Bearing in mind all local communities in Serbia where floods occurred or there is a high risk of flooding, randomly it was selected sample consisting 19 of 150 municipalities and 23 towns and the city of Belgrade. Specifically, the study was conducted in the following communities: Obrenovac, Šabac, Kruševac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batočina, Svilajnac, Lapovo, Paraćin, Smederevska Palanka, Jaša Tomić, Loznica, Bajina Bašta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac and Užice. In selected communities research was undertaken in those areas that were most affected in relation to the amount of potential risk of flooding. The survey used strategy of testing in households with the use of a multi-stage random sample. In the survey of which was attended by 2,500 persons from 19 communities was applied test strategy in households with the use of a multi-stage random sample. The research results show that the efficiency rating is higher for military from the police and fire and rescue units. Then, at a significance level of 5% fortifications, statistically significant correlation assess the effectiveness of the police response to the previous experience of citizens, while gender, employment status, age and education levels associated with the assessment of efficiency of reaction of fire and rescue units. When it comes to assess the efficiency of reaction of the army, it was significantly associated with employment status and education level. The implications of the research related to the possibility of improving the efficiency of those emergency response and rescue services in natural disasters. The originality of the research is to establish initial empirical and theoretical basis for better understanding of the services in response to natural disasters. Certainly, although serious efforts were made to assess the effectiveness of a comprehensive understanding of the response, a number of research questions remain to be popular in the future researches.
Keywords: natural disaster, quantitative research, police, army, fire fighters, Serbia.
KOMPARATIVNA ANALIZA OCENE EFIKASNOSTI REAGOVANJA POLICIJE, VOJSKE I VATROGASNO-SPASILAČKIH JEDINICA U PRIRODNIM KATASTROFAMA
Dr Vladimir M. Cvetković[1]
Kriminalističko-policijska akademija, Beograd
Apstrakt: U radu su izneti rezultati kvantitativnog istraživanja ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u prirodnim katastrofama. Pri tome, cilj kvantitativnog istraživanja predstavlja naučna eksplikacija uticaja pola, godina starosti, zaposlenosti, nivoa obrazovanja, prethodnog iskustva, roditeljstva i bračnog statusa na ocenu efikasnosti reagovanja. U anketnom ispitivanju u kojem je učestvovalo 2500 građana iz 19 lokalnih zajednica bila je primenjena strategija ispitivanja u domaćinstvima uz primenu višeetapnog slučajnog uzorka. Rezultati istraživanja pokazuju da je ocena efikasnosti reagovanja vojske viša u odnosu na policiju i vatrogasno-spasilačke jedinice. Zatim, na nivou značajnosti od 5% utvrđenja je statistički značajna povezanost ocene efikasnosti reagovanja policije sa prethodnim iskustvom građana, dok su pol, status zaposlenosti, godine starosti i nivo obrazovanja povezani sa ocenom efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica. Kada je reč o oceni efikasnosti reagovanja vojske, ona je statistički značajno povezana sa statusom zaposlenosti i nivoom obrazovanja. Implikacije sprovedenog istraživanja odnose se na mogućnost unapređivanja efikasnosti reagovanja navedenih interventno-spasilačkih službi u prirodnim katastrofama. Originalnost istraživanja predstavlja uspostavljanje početne empirijsko-teorijske osnove za bolje razumevanje reagovanja navedenih službi u prirodnim katastrofama. Svakako, iako su učinjeni ozbiljni napori za sveobuhvatno razumevanje ocene efikasnosti reagovanja, veliki broj istraživačkih pitanja ostaje da se aktuelizuje u narednim istraživanjima.
Ključne reči: prirodne katastrofe, kvantitativno istraživanje, policija, vojska, vatrogasno-spasilačke jedinice, Srbija.
Uvod
Prirodne katastrofe postaju sve učestalija pretnja bezbednosti koja je po svom intenzitetu i posledicama sve intenzivnija.[2] Upravo zato, interventno-spasilačke službe[3] moraju svoje postupanje prilagoditi novoj stvarnosti i podići nivo svoje spremnosti za reagovanje.[4] Мileti[5] definiše spremnost kao aktivnost preduzeta sa ciljem formulisanja, testiranja i uvežbavanja plana zaštite i spasavanja za katastrofe; obezbeđivanja treninga za interventno-spasilačke službe i građana uopšte; uspostavljanja komunikacije sa javnosti o rizicima od katastrofa i načinima njihovog smanjivanja.
Svakako, na spremnost pripadnika navedenih službi za reagovanje mogu uticati različiti demografski[6], socio-ekonomski[7] i psihološki faktori[8]. Pregledom literature o katastrofama primećuje se da je vrlo malo pažnje pridavano ispitivanju uloge interventno-spasilačkih službi u prirodnim katastrofama.[9] Pored uobičajenih aktivnosti koje pripadnici interventno-spasilačkih službi svakodnevno preduzimaju, u prirodnim katastrofama oni će zavisiti od vrste, intenziteta i posledica takvih događaja, ali i od stepena obučenosti policijskih službenika i postojanja planova za njihovo angažovanje.[10]
U kvantitativom istraživanju autor ispituje nivo ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica dovodeći rezultate u vezu sa određenim demografskih, socio-ekonomskih i psihološkim karakteristikama građana. Sprovedeno istraživanje je deo obimnijeg istraživanja uloge policije, vatrogasno-spasilačkih jedinica, vojske, službe hitne medicinske pomoći i štabova u prirodnim katastrofama. Rezultati istraživanja su izneti u vidu tabela sa odgovorajućim tekstulnim interpretacijama.
- Metodološki okvir istraživanja
Istraživanje je sprovedeno u lokalnim zajednicama različitim po svojim demografskih i socio-ekonomskih karakteristikama u kojima postoji nizak ili visok rizika od nastanka prirodne katastrofe izazvane poplavom. Obuhvaćene su gradske i seoske lokalne zajednice u različitim delovima Srbije: Obrenovac, Šabac, Kruševac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batočina, Svilajnac, Lapovo, Paraćin, Smed. Palanka, Jaša Tomić, Loznica, Bajina Bašta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac i Užice.
Ispitivanu populaciju čine svi punoletni stanovnici navedenih lokalnih zajednica. Veličina uzorka je usklađivana sa geografskom i demografskom veličinom same zajednice (grafikon 2). Imajući u vidu sve lokalne zajednice u Republici Srbiji u kojima se dogodila ili postoji visok rizik da se dogodi poplava, metodom slučajnog uzorka odabrano je njih devetnaest od ukupno 150 opština i 23 grada i grada Beograda. U odabranim lokalnim zajednicama istraživanje se obavilo u onim delovima koji su bili najugroženiji u odnosu na visinu vode ili potencijalni rizik. U samom anketnom ispitivanju bila je primenjena strategija ispitivanja u domaćinstvima uz primenu višeetapnog slučajnog uzorka. U prvom koraku, koji se odnosi na primarne uzoračne jedinice bili su određeni delovi zajednice u kojima će se obaviti istraživanje. Taj proces, pratilo je kreiranje karte i određivanje procentualnog učešća svakog takvog segmenta u ukupnom uzorku. U drugom koraku koji se odnosi na istraživačka jezgra, određene su ulice ili delovi ulica na nivou primarnih uzoračnih jedinica. Svako istraživačko jezgro bilo je određeno kao putanja sa preciziranom početnom i krajnjom tačkom kretanja. U sledećem koraku, određena su domaćinstva u kojima je sprovedeno anketiranje. Broj domaćinstava je usklađivan sa brojnošću zajednice. Konačni korak, odnosio se na proceduru izbora ispitanika unutar prethodno definisanog domaćinstva. Selekcija ispitanika je sprovedena procedurom sledećeg rođendana za punoletne članove domaćinstva. Sam proces anketiranja za svaku lokalnu samoupravu se obavljao tri dana u toku nedelje u različita doba dana. U istraživanju je ukupno anketirano 2500 građana. Istraživanje je deo obimnijeg istraživanja spremnosti građana za reagovanje u prirodnim katastrofama.[11]
Grafikon 1. Distribucija ispitanika obuhvaćenih uzorkom po lokalnim zajednicama
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku žene u Srbiji u ukupnoj populaciji imaju udeo od 51,3%, a muškarci 48,7%. Posmatrano u apsolutnim brojevima, od ukupno 7.498.001 stanovnika u Srbiji živi 3.852.071 žena i 3.645.930 muškaraca. Slično kao i u celokupnoj populaciji i u uzorku ima više žena (50,2%), nego muškaraca (49,8%). U toku 2014. godine, prosečna starost ukupnog stanovništva u Republici Srbiji iznosila je 42,6 godina (muškarci 41,2 i žene 43,9), dok je prosečna starost ispitanika iznosi 39,95 (muškaraca 40,9 i žena 38,61). Obrazovnu strukturu građana Srbije čine: bez školske spreme je 2,68% građana, sa nepotpunim osnovnim obrazovanje 11%, sa osnovnim obrazovanjem 20,76%, sa srednjim obrazovanjem 48,93%, sa višim obrazovanjem 4, 51%, i sa visokim 10,59%[12]. Dakle, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu, dok je manje onih sa visokim obrazovanje. Kada se sagleda obrazovna struktura građana koji su obuhvaćeni uzorkom, takođe se primećuje da je najviše građana sa završenom srednjom/četrvorogodišnjom školom 41,3%. Najmanje je građana sa završenim master 2,9% i doktorskim studijama 0,4%. Bračni status može se posmatrati sa aspekta zakonskog i suštinskog bračnog statusa koji uključuje i lica koja žive u vanbračnoj zajednici. Prema podacima, u Srbiji neoženjenih/neudatih građana je 27,91%, oženjenih/udatih je 55,12%, udovaca/udovica je 11,64%, i razvedenih je 4,93%.[13] U uzorku, oženjenih/udatih je 54,6%, udovaca/udovica je 3%, neoženjenih/neudatih (samac/samica) je 18,8%, verenih je 2,7% i u vezi je 16,9%. U tabeli 3 je dat detaljniji pregled strukture uzorka anketiranih građana.
Statistička analiza prikupljenih podataka rađena je u IBM-ovom softverskom paketu SPSS. Za ispitivanje povezanosti ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica i dihotomnih nezavisnih promenljiva korišćen je T test nezavisnih uzoraka. Sa druge strane, za ispitivanje povezanosti za neprekidnim promenljivama korišćena je jednofaktorska analiza varijanse (ANOVA).
- Rezultati istraživanja
Ispitanicima je na samom početku istraživanja postavljeno pitanje da ocene efikasnost reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u prirodnim katastrofama na skali od 1 (u apsolutnoj meri neefikasna) do 5 (u apsolutnoj meri efikasna). Tom prilikom dobijeni su sledeći rezultati: policija (M = 3,28, SD = 1,28), vojska (M = 3,72, SD = 1,33), vatrogasno-spasilačke jedinice (M = 3,50, SD = 1,29). Dakle, ocena efikasnosti reagovanja navedenih interventno-spasilačkih službi je najviša kod vojske. Daljim deskriptivnim statističkim analizama, želela se sagledati procentualna distribucija po nivoima ocene efikasnosti reagovanja. Kada se posmatra procentualna distribucija odgovora u vezi apsolutne i izvesne mere neefikasnosti reagovanja, ona je najviša kod policije. Nasuprot tome, najviše ispitanika ističe da vojska u odnosu na policiju i vatrogasno-spasilačke jedinice u izvesnoj i apsolutnoj meri efikasno reaguje u prirodnim katastrofama. Dobijeni rezultati verovatno su uslovljeni većim i tradicionalnim poverenjem građana u vojsku. Svakako, potrebno je ispitati razloge zašto je ocena efikasnosti reagovanja vojske neznatno viša u odnosu na policiju i vatrogasno-spasilačke jedinice (tabela 1).
Tabela 1. Distribucija ocene efikasnosti reagovanja u odnosu na nivo efikasnosti
Policija | Vojska | Vatrogasno-spasilačke
jedinice |
||||
F | % | F | % | F | % | |
U apsolutnoj meri neefikasna | 314 | 12,6 | 265 | 10,6 | 245 | 9,8 |
U izvesnoj meri neefikasna | 259 | 10,4 | 160 | 6,4 | 263 | 10,5 |
Niti efikasna niti neefikasna | 805 | 32,2 | 488 | 19,5 | 660 | 26,4 |
U izvesnoj meri efikasna | 501 | 20,0 | 550 | 22,0 | 532 | 21,3 |
U apslutnoj meri efikasna | 535 | 21,4 | 938 | 37,5 | 715 | 28,6 |
Polazeći od istraživačkog pitanja: ,,Da li postoji razlika u oceni efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica kod ispitanika muškog i ženskog pola“ pristupilo se ispitivanju uticaja pola na ocenu efikasnosti reagovanja. Imajući u vidu da se radi o dihotomnoj promenljivi, za ispitivanje je korišćen t test nezavisnih uzoraka. Sudeći prema dole prikazanim rezultatima, utvrđena je statistički značajna povezanost pola i ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica (muški – M = 3,56, SD = 1,27; ženski – M = 3,44, SD = 1,31; t (2413) = 2,309, p = 0,021). Ispitanici muškog pola u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica od žena. Može se pretpostaviti da je takav rezultat povezan sa većom zainteresovanošću muškaraca od žena za rad interventno-spasilačkih službi. Potrebno je dodatno ispitati uticaj informisanosti građana o radu takvih službi na ocenu efikasnosti njihovog reagovanja. Sa druge strane, nije utvrđena takva povezanost sa ocenom efikasnosti reagovanja policije (p = 0,528) i vojske (p = 0,245) (tabela 2).
Tabela 2. Rezultati T testa između pola i ocene efikasnosti reagovanja
Pol ispitanika | N | Mean | Std. Deviation | Std. Error Mean | t | df | Sig. (2 tailed) | Mean defference | Std. Error | |
Policija | Muški | 1211 | 3,30 | 1,290 | ,037 | ,631 | 2412 | ,528 | ,033 | ,052 |
Ženski | 1203 | 3,27 | 1,273 | ,037 | ||||||
Vojska | Muški | 1195 | 3,75 | 1,306 | ,038 | 1,163 | 2399 | ,245 | ,063 | ,054 |
Ženski | 1206 | 3,69 | 1,360 | ,039 | ||||||
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Muški | 1208 | 3,56 | 1,271 | ,037 | 2,309 | 2413 | ,021 | ,121 | ,053 |
Ženski | 1207 | 3,44 | 1,311 | ,038 |
Nakon utvrđivanja da postoji uticaj pola na ocenu efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih službi pristupilo se ispitivanju ,,Da li postoji razlika u oceni efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica kod zaposlenih i nezaposlenih ispitanika“. Korišćenjem t testa nezavisnih uzoraka utvrđena je statistički značajna povezanost statusa zaposlenosti i ocene efikasnosti reagovanja vojske (zaposleni – M = 3,79, SD = 1,28; nezaposleni – M = 3,63, SD = 1,41; t (2332) = 2,82, p = 0,005) i vatrogasno-spasilačkih jedinica (zaposleni – M = 3,58, SD = 1,24; nezaposleni – M = 3,39, SD = 1,34; t (2334) = 3,42, p = 0,001) (tabela 3). Sa druge strane, nije utvrđena takva povezanost sa ocenom efikasnosti reagovanja policije (p = 0,427). Analizom dobijenih rezultata može se reći da zaposleni ispitanici u neznatno većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u odnosu na nezaposlene ispitanike. Razlog takve razlike možda se ogleda u dručačijem radno pravnom statusu i obavezama koji imaju zaposleni ispitanici. Naime, poslodavci su dužni da osposobljavaju zaposlene za bezbedan i zdrav rad na radnom mestu. Zatim, zaposleni ljudi imaju veći broj kontakata sa ljudima iz drugih profesija, pa shodno tome možda više dolazi do razvijanja svesti o radu interventno-spasilačkih službi. Potrebno je dodatno ispitati razloge zašto zaposleni ispitanici u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja pojedinih službi.
Tabela 3. Rezultati T testa između zaposlenosti i ocene efikasnosti reagovanja
Zaposlenost ispitanika | N | Mean | Std. Deviation | Std. Error Mean | t | df | Sig. (2 tailed) | Mean defference | Std. Error | |
Policija | Zaposlen | 1489 | 3,30 | 1,236 | ,032 | ,794 | 2333 | ,427 | ,044 | ,055 |
Nezaposlen | 846 | 3,26 | 1,351 | ,046 | ||||||
Vojska | Zaposlen | 1484 | 3,79 | 1,280 | ,033 | 2,823 | 2332 | ,005 | ,161 | ,057 |
Nezaposlen | 850 | 3,63 | 1,410 | ,048 | ||||||
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Zaposlen | 1484 | 3,58 | 1,244 | ,032 | 3,422 | 2334 | ,001 | ,188 | ,055 |
Nezaposlen | 852 | 3,39 | 1,344 | ,046 |
U daljoj analizi podataka, posebna pažnja je usmerena i na ispitivanje ,,Da li postoji razlika u oceni efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica kod ispitanika koji su roditelji i onih koji to nisu“. Takođe, korišćenjem t testa nezavisnih uzoraka utvrđeno je da ne postoji statistički značajna povezanost roditeljstva i ocene efikasnosti reagovanja policije (p = 0,920), vojske (p = 0,862) i vatrogasno-spasilačkih jedinica (p = 0,394) (tabela 4). Dobijeni rezultati su očekivani imajući u vidu da ne postoji određena sprega između svesti o efikasnosti reagovanja navedenih službi i roditeljstva.
Tabela 4. Rezultati T testa između roditeljstva i ocene efikasnosti reagovanja
Status roditeljstva | N | Mean | Std. Deviation | Std. Error Mean | t | df | Sig. (2 tailed) | Mean defference | Std. Error | |
Policija | Roditelj | 1429 | 3,29 | 1,296 | ,034 | ,100 | 2412 | ,920 | ,005 | ,053 |
Nije rod. | 985 | 3,28 | 1,260 | ,040 | ||||||
Vojska | Roditelj | 1421 | 3,73 | 1,346 | ,036 | ,173 | 2399 | ,862 | ,010 | ,055 |
Nije rod. | 980 | 3,72 | 1,316 | ,042 | ||||||
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Roditelj | 1429 | 3,52 | 1,295 | ,034 | ,853 | 2413 | ,394 | ,046 | ,053 |
Nije rod. | 986 | 3,47 | 1,288 | ,041 |
Posebnu pažnju istraživača oduvek je zaokupljivalo pitanje, da li su građani u lokalnim zajednicama koje se često susreću sa prirodnim katastrofama spremniji za reagovanje na njih. Konkretnije rečeno, da li je znanje i percepcija rizika o takvim katastrofama na višem nivou u odnosu na lokalne zajednice koje se nisu susretale sa posledicama takvih događaja. Često se kaže da su lokalne zajednice koje su se više puta susretale sa prirodnim katastrofama, otpornije iz razloga razvijanja tzv. ,,subkultura katastrofa“ pod čijim okriljem dolazi do razmene znanja, iskustva i drugih mera spremnosti neophodnih za reagovanje u takvim situacijama. Recimo, cunami iz 2004. godine koji je zadesio obale Indijskog okeana prouzrokovao je smrt samo nekoliko ljudi od ukupno njih 83.000 (Blaikie et al., 2004, 2014). Takve minimalne posledice bile su uslovljene prethodnim iskustvom iz 1907. godine koje se u vidu pesama i poema prenosilo sa generacije na generaciju.
U tom kontekstu, u radu se polazi od istraživačkog pitanja ,,Da li se ocena efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica razlikuje kod ispitanika sa i bez iskustva sa prirodnim katastrofama. Rezultati t testa nezavisnih uzoraka pokazuju da postoji statistički značajna povezanost prethodnog iskustva i ocene efikasnosti reagovanja policije (sa prethodnim iskustvom – M = 3,44, SD = 1,30; bez iskustva – M = 3,26, SD = 1,25; t (864) = 2,82, p = 0,005). Ispitanici koji imaju prethodnog iskustva sa prirodnim katastrofama u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja policije od ispitanika koji nemaju. Pretpostavlja se da su građani koji su doživeli prirodne katastrofe ili imaju neka iskustva sa njima svesniji načina reagovanja interventno-spasilačkih službi. Svest o mogućnostima reagovanja navedenih službi, njihovoj opremljenosti, takođe igra odlučujuću ulogu. Interesantno je spomenuti da nije utvrđena statistički značajna povezanost sa ocenom efikasnosti reagovanja vojske (p = 0,543) i vatrogasno-spasilačke jedinicie (p = 0,250) (tabela 5).
Tabela 5. Rezultati T testa između prethodnog iskustva i ocene efikasnosti reagovanja
Prethodno iskustvo | N | Mean | Std. Deviation | Std. Error Mean | t | df | Sig. (2 tailed) | Mean defference | Std. Error | |
Policija | Ima | 531 | 3,44 | 1,304 | ,057 | 2,825 | 864,596 | ,005 | ,182 | ,064 |
Nema | 1657 | 3,26 | 1,251 | ,031 | ||||||
Vojska | Ima | 525 | 3,74 | 1,354 | ,059 | -,609 | 848,340 | ,543 | -041 | ,067 |
Nema | 1659 | 3,78 | 1,294 | ,032 | ||||||
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Ima | 531 | 3,48 | 1,357 | ,059 | -1,152 | 834,645 | ,250 | -076 | ,066 |
Nema | 1660 | 3,55 | 1,246 | ,031 |
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj godina starosti na ocenu efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica. Time se želelo ispitati ,,Da li se ocena efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica razlikuje kod ispitanika različitih godina“. Ispitanici su bili podeljeni u sedam grupa (od 18 do 28 godina, od 28 do 38 godina, od 38 do 48 godina, od 48 do 58 godina, od 58 do 68 godina, od 68 do 78 godina i od 78 do 90 godina). Pomoću testa homogenosti varijansi ispitana je jednakost varijansi u rezultatima za svaku od 7 grupa. Imajući u vidu rezultate Livinovog testa pretpostavka o homogenosti varijanse nije bila prekršena. Prema prikazanim rezultatima, postoji statistički značajna razlika između srednjih vrednosti navedenih grupa kod ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica (F = 3,583 p = 0,002).
Naknadna poređenja pomoću Tukejovog HSD (Tukey HSD) pokazuju da se zabeležena srednja vrednost ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica statistički značajno (p < 0,05) i međusobno razlikuje kod građana starosti od 18 do 28 godina (M = 3,36, SD = 1,31) i građana starosti od 28 do 38 godina (M = 3,61, SD = 1,24) i od 68 do 78 godina (M = 3,98, SD = 1,24) (tabela 6). Sudeći prema dobijeni rezultatima ocena efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica je najviša kod građana starosti od 68 do 78 godina nasuprot građanima starosti od 18 do 28 godina kod kojih je najniža. Dobijeni rezultat se svakako može posmatrati i kroz fiziloške i psihološke karakteristike različitih perioda godina života. Naime, pomoć pripadnika interventno-spasilačkih službi starijim građanima za vreme prirodnih katastrofa je veoma dragocena imajući u vidu raznovrsne zdravstvene probleme koji im otežavaju da samostalno reaguju. Mlađi građani polazeći od sebe i svojih sposobnosti, znanja i uverenja očigledno očekuju mnogo više od pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica.
Tabela 6. Rezultati jednofaktorske analize varijanse godina starosti i ocene efikasnosti reagovanja
N | Mean | Std. Deviation | Std. Error | 95% Confidence Interval for Mean | |||
Lower Bound | Upper Bound | ||||||
Policija | Od 18 do 28 godina | 691 | 3,25 | 1,236 | ,047 | 3,15 | 3,34 |
Od 28 do 38 godina | 533 | 3,27 | 1,211 | ,052 | 3,16 | 3,37 | |
Od 38 do 48 godina | 498 | 3,32 | 1,281 | ,057 | 3,20 | 3,43 | |
Od 48 do 58 godina | 479 | 3,34 | 1,393 | ,064 | 3,21 | 3,46 | |
Od 58 do 68 godina | 160 | 3,18 | 1,385 | ,110 | 2,96 | 3,39 | |
Od 68 do 78 godina | 44 | 3,55 | 1,190 | ,179 | 3,18 | 3,91 | |
Od 78 do 90 godina | 9 | 3,11 | 1,167 | ,389 | 2,21 | 4,01 | |
Vojska | Od 18 do 28 godina | 682 | 3,61 | 1,338 | ,051 | 3,51 | 3,71 |
Od 28 do 38 godina | 533 | 3,75 | 1,295 | ,056 | 3,64 | 3,86 | |
Od 38 do 48 godina | 503 | 3,83 | 1,275 | ,057 | 3,72 | 3,94 | |
Od 48 do 58 godina | 475 | 3,69 | 1,459 | ,067 | 3,56 | 3,83 | |
Od 58 do 68 godina | 155 | 3,77 | 1,189 | ,095 | 3,58 | 3,96 | |
Od 68 do 78 godina | 44 | 3,93 | 1,388 | ,209 | 3,51 | 4,35 | |
Od 78 do 90 godina | 9 | 4,22 | 1,093 | ,364 | 3,38 | 5,06 | |
Vatrogasno -spasilacke jedinice | Od 18 do 28 godina | 695 | 3,36 | 1,312 | ,050 | 3,26 | 3,46 |
Od 28 do 38 godina | 533 | 3,61 | 1,245 | ,054 | 3,51 | 3,72 | |
Od 38 do 48 godina | 500 | 3,52 | 1,292 | ,058 | 3,41 | 3,64 | |
Od 48 do 58 godina | 475 | 3,49 | 1,333 | ,061 | 3,37 | 3,61 | |
Od 58 do 68 godina | 159 | 3,61 | 1,196 | ,095 | 3,42 | 3,80 | |
Od 68 do 78 godina | 44 | 3,98 | 1,248 | ,188 | 3,60 | 4,36 | |
Od 78 do 90 godina | 9 | 2,89 | ,928 | ,309 | 2,18 | 3,60 |
ANOVA | ||||||
Sum of Squares | df | Mean Square | F | Sig. | ||
Policija | Between Groups | 8,191 | 6 | 1,365 | ,831 | ,546 |
Within Groups | 3954,000 | 2407 | 1,643 | |||
Total | 3962,191 | 2413 | ||||
Vojska | Between Groups | 19,610 | 6 | 3,268 | 1,842 | ,087 |
Within Groups | 4247,206 | 2394 | 1,774 | |||
Total | 4266,816 | 2400 | ||||
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Between Groups | 35,656 | 6 | 5,943 | 3,583 | ,002 |
Within Groups | 3994,093 | 2408 | 1,659 | |||
Total | 4029,749 | 2414 |
Ispitijući uticaje znanja (Cvetković & Stanišić, 2015; Panić, Kovačević-Majkić, Miljanović, & Miletić, 2013; Jakovljević, Cvetković, & Gačić, 2015) i obrazovanja na spremnost građana za reagovanje na prirodne katastrofe autori su došli do raznovrsnih zaključaka. Tomio i saradnici (Tomio et al., 2014) su utvrdili da su građani sa višim nivoom obrazovanja spremniji za reagovanje na prirodne katastrofe. U istraživanju sprovedenom u SAD-a, utvrđeno je da sa rastom nivoa obrazovanja proporcionalno raste i javni indeks spremnosti građana za reagovanje (FEMA, 2009).
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj nivoa obrazovanja na ocenu efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica sa ciljem ispitivanja ,,Da li se ocena efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica razlikuje kod ispitanika nivoa obrazovanja“. Ispitanici su bili podeljeni u sedam grupa (osnovno, srednje/trogodišnje, srednje/četvorogodišnje, više, visoko, master i doktorat). Pomoću testa homogenosti varijansi ispitana je jednakost varijansi u rezultatima za svaku od 7 grupa. Imajući u vidu rezultate Livinovog testa pretpostavka o homogenosti varijanse bila je prekršena. Iz tih razloga, dat je prikaz tabele ,,Robust Tests of Equality of Means“ i rezultati dva testa, Velšovog i Braunovog otpornih na kršenje pretpostavke o jednakosti varijanse. Za potrebe istraživanja, korišćeni su rezultati Velšovog testa. Prema prikazanim rezultatima, postoji statistički značajna razlika između srednjih vrednosti navedenih grupa kod ocene efikasnosti reagovanja vojske (F = 5,93, p = 0,000) i vatrogasno-spasilačkih jedinica (F = 6,42, p = 0,000) (tabela 7).
Dodatna poređenja pomoću Tukejovog HSD pokazuju da se zabeležena srednja vrednost ocene efikasnosti reagovanja vojske statistički značajno (p < 0,05) i međusobno razlikuje kod građana sa završenim doktorskim studijama (M = 2,33, SD = 1,11) i sa završenom osnovnom školom (M = 3,71, SD = 1,25) i sa završenom srednjom trogodišnjom školom (M = 3,66, SD = 1,30). Sudeći prema dobijenim rezultatima ocena efikasnosti reagovanja vojske je najviša kod građana sa završenom osnovnom školom, dok je najniža kod građana sa završenim doktorskim studijama. Pretpostavlja se da su građani sa završenim doktorskim studijama mnogo kritičnije i objektivnije sagledali efikasnost reagovanja vojske. Svakako, potrebno je kroz neka naredna istraživanja proveriti datu konstataciju. Približno slični rezultati što se tiče građana sa završenim doktorskim studijama dobijeni su i kod ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkij jedinica. Naime ocena efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica statistički značajno i međusobno se razlikuje kod građana sa završenim doktorskim studijama (M = 2,00, SD = 1,00) i građana sa završenim master studijama (M = 3,98, SD = 1,08). Građani sa završenim doktorskim studijama u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica.
Tabela 7. Rezultati jednofaktorske analize varijanse nivoa obrazovanja i ocene efikasnosti reagovanja
N | Mean | Std. Deviation | Std. Error | 95% Confidence Interval for Mean | |||
Lower Bound | Upper Bound | ||||||
Policija | Osnovno | 170 | 3,32 | 1,281 | ,098 | 3,13 | 3,52 |
Srednje/trogodisnje | 504 | 3,29 | 1,441 | ,064 | 3,16 | 3,41 | |
Srednje/cetvorogodisnje | 998 | 3,30 | 1,279 | ,040 | 3,22 | 3,38 | |
Vise | 238 | 3,25 | 1,281 | ,083 | 3,09 | 3,42 | |
Visoko | 430 | 3,24 | 1,089 | ,053 | 3,14 | 3,35 | |
Master | 65 | 3,26 | 1,228 | ,152 | 2,96 | 3,57 | |
Doktorat | 9 | 3,11 | 1,269 | ,423 | 2,14 | 4,09 | |
Vojska | Osnovno | 170 | 3,71 | 1,252 | ,096 | 3,52 | 3,90 |
Srednje/trogodisnje | 504 | 3,72 | 1,468 | ,065 | 3,59 | 3,84 | |
Srednje/cetvorogodisnje | 990 | 3,66 | 1,304 | ,041 | 3,58 | 3,74 | |
Vise | 231 | 3,64 | 1,366 | ,090 | 3,46 | 3,82 | |
Visoko | 432 | 3,97 | 1,194 | ,057 | 3,86 | 4,09 | |
Master | 65 | 3,62 | 1,433 | ,178 | 3,26 | 3,97 | |
Doktorat | 9 | 2,33 | 1,118 | ,373 | 1,47 | 3,19 | |
Vatrogasno-spasilačke jedinicie | Osnovno | 171 | 3,39 | 1,299 | ,099 | 3,20 | 3,59 |
Srednje/trogodisnje | 504 | 3,52 | 1,434 | ,064 | 3,39 | 3,64 | |
Srednje/cetvorogodisnje | 999 | 3,45 | 1,278 | ,040 | 3,37 | 3,53 | |
Vise | 235 | 3,49 | 1,259 | ,082 | 3,33 | 3,66 | |
Visoko | 432 | 3,61 | 1,161 | ,056 | 3,50 | 3,72 | |
Master | 65 | 3,98 | 1,082 | ,134 | 3,72 | 4,25 | |
Doktorat | 9 | 2,00 | 1,000 | ,333 | 1,23 | 2,77 |
Robust Tests of Equality of Means | |||||
Statistica | df1 | df2 | Sig. | ||
Policija
|
Welch | ,219 | 6 | 106,302 | ,970 |
Brown-Forsythe | ,203 | 6 | 240,739 | ,976 | |
Vojska |
Welch | 5,930 | 6 | 106,380 | ,000 |
Brown-Forsythe | 5,003 | 6 | 361,489 | ,000 | |
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Welch | 6,427 | 6 | 106,863 | ,000 |
Brown-Forsythe | 5,127 | 6 | 440,970 | ,000 | |
a. Asymptotically F distributed. |
Na kraju, jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj bračnog statusa na ocenu efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica. Pošlo se od istraživačko pitanja ,,Da li se ocena efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica razlikuje kod ispitanika različitog bračnog statusa“. Ispitanici su bili podeljeni u šest grupa (samac/ica, u vezi, veren/a, oženjen/udata, razveden/na, udovac/ica). Pomoću testa homogenosti varijansi ispitana je jednakost varijansi u rezultatima za svaku od 6 grupa. Imajući u vidu rezultate Livinovog testa pretpostavka o homogenosti varijanse bila je prekršena. Iz tih razloga, dat je prikaz tabele ,,Robust Tests of Equality of Means“. Prema prikazanim rezultatima, postoji statistički značajna razlika između srednjih vrednosti navedenih grupa kod ocene efikasnosti reagovanja policije (F = 2,78, p = 0,018), vojske (F = 6,09 p = 0,000) i vatrogasno-spasilačkih jedinica (F = 3,83, p = 0,002) (tabela 8).
Naknadnim poređenjem pomoću Tukejovog HSD (Tukey HSD) utvrđeno je da razvedeni građani (M = 2,84, SD = 1,29) u manjoj meri ističu da je policija efikasno reagovala u odnosu na građane koji su u vezi (M = 3,33, SD = 1,24). Takođe, razvedeni građani (M = 2,96, SD = 1,58) u manjoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vojske u odnosu na građane koji su u vezi (M = 3,80, SD = 1,22). Kada je reč o oceni efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica, razvedeni građani (M = 3,08, SD = 1,39) u manjoj meri ocenjuju efikasnost u odnosu na oženjene/udate građane (M = 3,56, SD = 1,26). Imajući u vidu da su razvedeni građani zabeležili najniže ocene efikasnosti reagovanja navedenih službi, može se pretpostaviti da je razlog u samostalnom i otežanom životu.
Tabela 8. Rezultati jednofaktorske analize varijanse bračnog statusa i ocene efikasnosti reagovanja
N | Mean | Std. Deviation | Std. Error | 95% Confidence Interval for Mean | |||
Lower Bound | Upper Bound | ||||||
Policija | Samac/ica | 444 | 3,23 | 1,251 | ,059 | 3,12 | 3,35 |
U vezi | 412 | 3,33 | 1,240 | ,061 | 3,21 | 3,46 | |
Veren/a | 67 | 3,30 | 1,477 | ,180 | 2,94 | 3,66 | |
Ozenjen/udata | 1323 | 3,32 | 1,279 | ,035 | 3,25 | 3,39 | |
Razveden/razvedena | 99 | 2,84 | 1,299 | ,131 | 2,58 | 3,10 | |
Udovac/udovica | 69 | 3,25 | 1,439 | ,173 | 2,90 | 3,59 | |
Vojska | Samac/samica | 437 | 3,62 | 1,382 | ,066 | 3,49 | 3,75 |
U vezi | 412 | 3,80 | 1,223 | ,060 | 3,68 | 3,92 | |
Veren/verena | 65 | 3,80 | 1,438 | ,178 | 3,44 | 4,16 | |
Ozenjen/udata | 1319 | 3,79 | 1,293 | ,036 | 3,72 | 3,86 | |
Razveden/razvedena | 99 | 2,96 | 1,584 | ,159 | 2,64 | 3,28 | |
Udovac/udovica | 69 | 3,61 | 1,564 | ,188 | 3,23 | 3,98 | |
Vatrogasno-spasilačke jedinice | Samac/samica | 443 | 3,39 | 1,334 | ,063 | 3,26 | 3,51 |
U vezi | 412 | 3,48 | 1,272 | ,063 | 3,35 | 3,60 | |
Veren/verena | 65 | 3,78 | 1,218 | ,151 | 3,48 | 4,09 | |
Ozenjen/udata | 1327 | 3,56 | 1,261 | ,035 | 3,50 | 3,63 | |
Razveden/razvedena | 99 | 3,08 | 1,390 | ,140 | 2,80 | 3,36 | |
Udovac/udovica | 69 | 3,49 | 1,491 | ,180 | 3,13 | 3,85 |
Robust Tests of Equality of Means | |||||
Statistic | df1 | df2 | Sig. | ||
Policija | Welch | 2,783 | 5 | 282,747 | ,018 |
Brown-Forsythe | 2,597 | 5 | 503,345 | ,025 | |
Vojska | Welch | 6,092 | 5 | 277,856 | ,000 |
Brown-Forsythe | 6,936 | 5 | 497,771 | ,000 | |
Vatrogasno-spasilačke jedinicie | Welch | 3,830 | 5 | 280,082 | ,002 |
Brown-Forsythe | 3,810 | 5 | 551,698 | ,002 | |
a. Asymptotically F distributed. |
Zaključak
Sprovodeći kvantitativno istraživanje ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica došlo se do sledećih zaklučaka:
- ispitujući nivo ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih službi u prirodnim katastrofama utvrđeno je da je kod vojske ocena efikasnosti reagovanja najviša;
- utvrđena je statistički značajna povezanost pola i ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica. Ispitanici muškog pola u neznatno većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u odnosu na nezaposlene ispitanike;
- ne postoji statističi značajna povezanost statusa roditeljstva sa ocenom efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u prirodnim katastrofama;
- prethodno iskustvo je statistički značajno povezano sa ocenom efikasnosti reagovanja policije. Ispitanici koji imaju prethodnog iskustva sa prirodnim katastrofama u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja policije od ispitanika koji nemaju;
- ocena efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica statistički značajno je povezana i sa godinama starosti. Naime, ocena efikasnosti reagovanja je najviša kod građana starosti od 68 do 78 godina nasuprot građanima starosti od 18 do 28 godina kod kojih je najniža. Sa druge strane, ocena efikasnosti reagovanja vojske je najviša kod građana sa završenom osnovnom školom, dok je najniža kod građana sa završenim doktorskim studijama. Građani sa završenim doktorskim studijama u većoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica;
- na kraju, utvrđena i statistički značajna povezanost bračnost statusa i ocene efikasnosti reagovanja policije, vojske i vatrogasno-spasilačkih jedinica u prirodnim katastrofama. Naime, azvedeni građani u manjoj meri ističu da je policija efikasno reagovala u odnosu na građane koji su u vezi. Takođe, razvedeni građani u manjoj meri ocenjuju efikasnost reagovanja vojske u odnosu na građane koji su u vezi. Kada je reč o oceni efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica, razvedeni građani u manjoj meri ocenjuju efikasnost u odnosu na oženjene/udate građane.
Uzimajući u obzir dobijene rezultate veliki broj pragmatičnih naučnih pitanja u vezi efikasnosti reagovanja interventno-spasilačkih službi ostaje da se aktuelizuje u budućim istraživanjima. Kvantitativno-kvalitativne analize trenda broja i posledica prirodnih katastrofa ozbiljno ukazuju na neophodnost unapređenja obučenosti, postupanja i opremljenosti pripadnika navedenih službi. Upravo zato, naučna vrednost empirijskih istraživanja uloge interventno-spasilačkih službi u prirodnim katastrofama posebno dolazi do izražaja.
Literatura
- Alexander, A; Wells, A; Reactions of police officers to body-handling after a major disaster. A before-and-after comparison. The British Journal of Psychiatry, 159(4), 547-555, 1991.
- Baker, J; Household preparedness for the aftermath of hurricanes in Florida. Applied Geography, 31(1), 46-52.
- Baker, J; Household preparedness for the aftermath of hurricanes in Florida. Applied Geography, 31(1), 46-52.
- Baytiyeh, H; Öcal, A; High school students’ perceptions of earthquake disaster: A comparative study of Lebanon and Turkey. International Journal of Disaster Risk Reduction, 2016.
- Benedek, M; Fullerton, C; Ursano, J; First Responders: Mental Health Consequences of Natural and Human-Made Disasters for Public Health and Public Safety Workers. Annu. Rev. Public Health, 28, 55-68, 2007.
- Cvetković, V; Fear and floods in Serbia: Citizens preparedness for responding to natural disaster. Matica Srpska Journal of Social Sciences, 155 (2), 2016, 75-96.
- Cvetković, V; Lipovac, M; Milojković, B; Inquiring of knowledge of secondary school students as an element of flood preparedness. TEME; Journal for social sciences, 2016.
- Cvetković, V; Dragićević, S; Petrović, M; Mijaković, S; Jakovljević, V; Gačić, J; Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, 24(4), 1553-1561, 2015.
- Cvetković, V; Policija i prirodne katastrofe. Beograd: Zadužbina Andrejević, 2016.
- Cvetković, M. V; Influence of Income Level on Citizen Preparedness for Response to Natural Disasters. Vojno delo, 2016/4.
- Cvetković, V: Evakuacija i prirodne katastrofe. Beograd: Zadužbina Andrejević, 2016.
- Cvetković, V; Dragicević, S; Spatial and temporal distribution of natural disasters. Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, SASA, 64(3), 293-309, 2014.
- Cvetković, V; Dragićević, S; Petrović, M; Mijaković, S; Jakovljević, V; Gačić, J; Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, 24(4), 1553-1561, 2015.
- Cvetković, V; Faktori uticaja na znanje i percepciju učenika srednjih škola u Beogradu o prirodnim katastrofama izazvanim klizištima, Bezbednost, 57(1), 32-50, 2015.
- Cvetković, V; Geoprostorna i vremenska distribucija vulkanskih erupcija. NBP – Žurnal za kriminalistiku i pravo, 2/2014, 153-171, 2014.
- Cvetković, V; Interventno-spasilačke službe u vanrednim situacijama, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2013.
- Cvetković, V; Milojković, B; Uticaj demografskih faktora na nivo informisanosti građana o nadležnostima policije u prirodnim katastrofama. Bezbednost, 2016.
- Cvetković, V; Sandić, M; The fear of natural disaster caused by flood. Ecologica, 23(82), 203-211, 2016.
- Cvetković, V; Spatial and temporal distribution of floods like natural emergency situations. In: Dragana Kolarić, International scientific conference Archibald Reiss days, Belgrade, 371-389, 2013.
- Cvetković, V; Spremnost za reagovanje na prirodnu katastrofu – pregled literature. Bezbjednost, policija i građani, 1-2/15(XI), 165-183, 2015.
- Cvetković, V; Stanišić, J; Relationship between demographic and environmental factors with knowledge of secondary school students on natural disasters, SASA, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, 65(3), 323-340, 2015.
- Cvetković, V; The relationship between educational level and citizen preparedness for responding to natural disasters. Journal of the Geographical Institute “Jovan Cvijić” SASA, 66(2), 2016.
- Cvetković, V; The impact fo demographic factors on the expetation of assistance from the police inn natural disaster. Serbian Science Today, 1(1), 8–17, 2016.
- Cvetković, V; Uticaj motivisanosti na spremnost građana Republike Srbije da reaguju na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom. Vojno delo, 141-171, 68 (3),
- Cvetković. V; Ivanov, A; Uticaj udaljenosti naselja od reke na spremnost građana za reagovanje na poplave u republici Srbiji. Paper presented at the Deveta međunarodna znastveno-stručna konferencija ,,Dani kriznog upravljanja”,, Veleučilište Velika Gorica, Hrvatskaм, 859-868,
- Dragicevic, S; Filipovic, D; Kostadinov, S; Zivković, N; Andjelković, G; Abolmasov, B; Natural hazard assessment for land-use planning in Serbia. International Journal of Environmental Research(5), 371-380, 2011.
- Fothergill, A; Gender, risk, and disaster. International Journal of Mass Emergencies and Disasters, 14(1), 33-56.V, 1996.
- Fullerton, C; McCarroll, E; Ursano, J; Wright, M; Psychological responses of rescue workers: fire fighters and trauma. American journal of orthopsychiatry, 62(3), 371-385,
- Gillespie, D. F; Streeter, L. C; Conceptualizating and measuring disaster preparedness, International Journal of Mass Emergencies and Disasters, 5(2), 155-176, 1987.
- Јаковљевић, В; Цветковић, В; Гачић, Ј; Природне катастрофе и образовање. Београд: Универзитет у Београду, Факултет безбедности, 2015.
- Matsuda, Y; Okada, N; Community diagnosis for sustainable disaster preparedness, Journal of Natural Disaster Science, 28(1), 25-33, 2006.
- Mileti, D; Disasters by Design: A Reassessment of Natural Hazards in the United States: Joseph Henry Press, pp. 205, 1999.
- Prinz, S; Nussbaumer, A; On Fast Transition Between Shelters and Housing After Natural Disasters in Developing Regions Technologies for Sustainable Development (pp. 225-235): Springer, 2014.
- Republički zavod za statistiku; Dostupno na: http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134, 2011.
- Subramaniam, C; Influence of physical ability on initial emergency response performance. Disaster Prevention and Management, 21(5), 556-571, 2012.
- Uscher-Pines, L; Chandra, A; Acosta, J; Household preparedness is not enough: the challenges and opportunities in assessing community readiness for disasters. Journal of Public Health Management and Practice, 19, S70-S76, 2013.
[1] vladimir.cvetkovic@kpa.edu.rs.
[2] S. Dragicevic; D. Filipovic; S. Kostadinov; N. Zivkovic; G. Andjelkovic; B. Abolmasov, Natural hazard assessment for land-use planning in Serbia. International Journal of Environmental Research(5), 371-380, 2011. V. Cvetković; S. Dragicević, Spatial and temporal distribution of natural disasters, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, SASA, 64(3), 2014, 293-309; V. Cvetković, Spatial and temporal distribution of floods like natural emergency situations. In: Dragana Kolarić, International scientific conference Archibald Reiss days, Belgrade, 371-389, 2013; V. Cvetković, Geoprostorna i vremenska distribucija vulkanskih erupcija, NBP – Žurnal za kriminalistiku i pravo, 2/2014, 153-171;
[3] V. Cvetković, Interventno-spasilačke službe u vanrednim situacijama, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2013. V. Jakovljević, V. Cvetković, J. Gačić, Prirodne katastrofe i obrazovanje. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti, 2015.
[4] L. Uscher-Pines; A. Chandra; J. Acosta, Household preparedness is not enough: the challenges and opportunities in assessing community readiness for disasters. Journal of Public Health Management and Practice, 19, S70-S76, 2013. V. Cvetković, Spremnost za reagovanje na prirodnu katastrofu – pregled literature. Bezbjednost, policija i građani, 1-2/15(XI), 165-183, 2015; J. Baker, Household preparedness for the aftermath of hurricanes in Florida. Applied Geography, 31(1), 46-52. H. Baytiyeh; A. Öcal, High school students’ perceptions of earthquake disaster: A comparative study of Lebanon and Turkey. International Journal of Disaster Risk Reduction, 2016. V. Cvetković, Uticaj motivisanosti na spremnost građana Republike Srbije da reaguju na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom. Vojno delo, 141-171, 68 (3), 2016.
[5] D. Mileti, Disasters by Design: A Reassessment of Natural Hazards in the United States: Joseph Henry Press, pp. 205, 1999.
[6] A. Fothergill; Gender, risk, and disaster. International Journal of Mass Emergencies and Disasters, 14(1), 33-56.V, 1996. Cvetković; J. Stanišić, Relationship between demographic and environmental factors with knowledge of secondary school students on natural disasters., SASA, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, 65(3), 323-340, 2015.
[7] V. Cvetković; A. Ivanov, Uticaj udaljenosti naselja od reke na spremnost građana za reagovanje na poplave u republici Srbiji. Paper presented at the Deveta međunarodna znastveno-stručna konferencija ,,Dani kriznog upravljanja”,, Veleučilište Velika Gorica, Hrvatska, 859-868, 2016.
[8] M. Benedek; C. Fullerton; J. Ursano, First Responders: Mental Health Consequences of Natural and Human-Made Disasters for Public Health and Public Safety Workers. Annu. Rev. Public Health, 28, 55-68, 2007; V. Cvеtkоvić, Fear and floods in Serbia: Citizens preparedness for responding to natural disaster. Matica Srpska Journal of Social Sciences, 155-156(2/2016), 75-96. V. Cvetković; M. Lipovac; B. Milojković, Inquiring of knowledge of secondary school students as an element of flood preparedness. TEME, Journal for social sciences, (in press), 2016; V. Cvetković; S. Dragićević; M. Petrović; S. Mijaković; V. Jakovljević; J. Gačić, Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, 24(4), 2015, 1553-1561; V. Cvetković, M. Sandić, The fear of natural disaster caused by flood. Ecologica, 23(82), 203-211, 2016; V. Cvetković, The relationship between educational level and citizen preparedness for responding to natural disasters. Journal of the Geographical Institute “Jovan Cvijić” SASA, 66(2), 2016.
[9] A. Alexander; A. Wells, Reactions of police officers to body-handling after a major disaster. A before-and-after comparison. The British Journal of Psychiatry, 159(4), 547-555, 1991. V. Cvеtkоvić, Pоliciја i prirоdnе kаtаstrоfе. Bеоgrаd: Zаdužbinа Аndrејеvić, 2016; M. Šikmаn; G. Аmidžić; Nаdlеžnоsti i ulоgа pоliciје u vаnrеdnim situаciјаmа u RS. Bеzbеdnоst, 56(3): 129-148, 2014; Bojičić, N, Development of the protection and rescue system in the Serbian Ministry of Interior. Bezbednost, Beograd, 55(1), 160-183, 2013; V. Cvetković; B. Milojković, Uticaj demografskih faktora na nivo informisanosti građana o nadležnostima policije u prirodnim katastrofama. Bezbednost, 2016; V. Cvetković, Evakuacija i prirodne katastrofe. Beograd: Zadužbina Andrejević; V. Cvetković, The impact fo demographic factors on the expetation of assistance from the police inn natural disaster. Serbian Science Today, 1(1), 8–17, 2016; V. Cvetković, Interventno-spasilačke službe u vanrednim situacijama, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2013; V. Cvetković; S. Dragićević; M. Petrović; S. Mijaković; V. Jakovljević; J. Gačić, Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, 24(4), 2015, 1553-1561;
[10] C. Fullerton; E. McCarroll; J. Ursano; M. Wright, Psychological responses of rescue workers: fire fighters and trauma. American journal of orthopsychiatry, 62(3), 371-385, 1992. S. Prinz; A. Nussbaumer, On Fast Transition Between Shelters and Housing After Natural Disasters in Developing Regions Technologies for Sustainable Development (pp. 225-235): Springer, 2014; C. Subramaniam, Influence of physical ability on initial emergency response performance. Disaster Prevention and Management, 21(5), 556-571, 2012; P. Alavosius; R. Houmanfar; J. Rodriquez, Unity of purpose/unity of effort: private-sector preparedness in times of terror. Disaster Prevention and Management, 14(5), 666-680, 2005.
[11] V. Cvetković, Influence of Income Level on Citizen Preparedness for Response to Natural Disasters. Vojno delo, 2016/4.
[12] Rеpublički zаvоd zа stаtistiku, dоstupnо nа: http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134, 2011.
[13] Isto.
[14] Teaching assistant, vladimir.cvetkovic@kpa.edu.rs.