Teorijski okvir istraživanja u oblasti katastrofa
Cvetković, V., Filipović, M., & Gačić, J. (2018). Teorijski okvir istraživanja u oblasti katastrofa [Theoretical Framework for Research in the Field of Disasters]. Ecologica, 25(91), 545–551. Teorijski okvir istraživanja u oblasti katastrofa Doc. dr Vladimir M. Cvetković[1] Rad – pregledni naučni rad Marina Filipović, doktorand Prof. dr Jasmina Gačić UDC: UVOD Katastrofe predstavljaju normativno definisane situacije u zajednici u kojima se preduzimaju izuzetni napori da se zaštite i iskoriste određeni socijalni resursi čije postojanje se smatra ugroženim [1]. One se povezuju sa društvenom jedinicom zajednice koja može da bude (geografsko) mesto ali koja ima društveno psihološku komponentu identiteta. U okviru ovog društveno definisanog konteksta, katastrofe su ,,prilike” (možda prilika za akciju u društvenom vremenu) koje izazivaju akciju kako bi se sačuvao socijalni resurs za koji se veruje da je ugrožen. Predstavljaju događaje koji imaju ozbiljne socijalne posledice i često su van kontrole ljudi. Kada se dogode, zajednica doživljava veliki strah i ličnu patnju što je čini nesposobnom za preduzimanje efikasnih akcija. U prvom članku o katastrofama u časopisu sociološkog pregleda (Annual Review of Sociology) koji su napisali Kvaranteli i Dajns [2] dat je koristan programski pregled socioloških istraživanja sprovedenih nakon Drugog svetskog rata i posebno je naznačena rastuća uključenost društvenih istraživača nakon 1970. godine. Jedna od osnovnih odlika istraživanja u oblasti katastrofa jeste interdisciplinarnost koja uslovljava korišćenje metoda različitih naučnih disciplina. Upravo zato, u literaturi o katastrofama postoji veći broj teorija relevantnih za realizaciju istraživanja iz spomenute oblasti [3-8]. Polazeći od multidisciplinarnosti studija katastrofa, istraživači mogu koristiti različite teorije iz oblasti psihologije, organizacionih nauka, ekonomije itd. Sama reč teorija potiče od grčke reči ,,theoria” sa značenjem razmatranje. Pod njom se podrazumeva uopšteno znanje o nekoj pojavi ili osnovni naučni pojmovi koji se posmatraju uopšteno [8]. Naučne teorije su vrlo lako proverljive i one daju objašnjenja određenih pojava […]
Read more








![Popović, M., & Cvetković, V. (2013). Suprotstavljanje savremenom terorizmu kao doprinos zaštiti ljudske bezbednosti u Republici Srbiji [Combating Modern Terrorism as a Contribution to Human Security Protection in the Republic of Serbia]. Suprotstavljanje organizovanom kriminalu i terorizmu (pp. 169–177). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija.](https://vladimircvetkovic.upravljanje-rizicima.edu.rs/wp-content/uploads/2025/08/Screenshot-2025-08-08-120549.png)




![Svrdlin, M., & Cvetković, V. (2019). Mobilni komunikacioni sistemi i aplikacije od značaja za integrisano upravljanje katastrofama [Mobile communication systems and applications relevant for integrated disaster management]. Vojno delo, 71(7), 164–177.](https://vladimircvetkovic.upravljanje-rizicima.edu.rs/wp-content/uploads/2025/08/Screenshot-2025-08-05-163821-1.png)













