The fear of natural disaster caused by flood

Cvetković, V., & Sandić, M. (2016). The fear of natural disaster caused by flood. Ecologica, 23(82), 202–209. The fear of natural disaster caused by flood   Vladimir M. Cvetković[1], Marinko Sandić[2]   Abstract: The subject of quantitative research is a determination of fear level of natural disaster caused by flood and examination its relationships with demographic and socio-economic characteristics of citizens. The aim of such research is a scientific explanation relationships nature of these characteristics and fear. In order to realize research, randomly was selected nineteen communities in which was surveyed 2,500 persons in 2015. On that occasion, it was applied test strategy in households for the application of the multi-stage random sample. According to the survey, 49.7% of respondents said they feel fear, 16.1% were not sure, and 33.2% do not feel the fear of natural disasters caused by flooding. In addition, the results indicate that there is a statistically significant correlation between the fear to sex, age, education, marital status, employment status, income level, swimming abilities and the type of ownership of the facility in which to live, until such a relationship does not exist with level of religiosity and success in high school. Social and scientific justification of the research arising from the necessity to examine the situation and the level of citizens’ fear of natural disaster caused by flood with a view to taking some proactive measures aimed to offset the fear by taking certain measures of preparedness to react in such situations. The research results might be used in planning the psychological help and support to citizens in the stages of preparation, response and recovery from natural disasters.   Keywords: security, natural disaster, citizens, fear, floods, demographic and socio-economic characteristics.   INTRODUCTION   Nowadays, after all the media reports about natural disasters all around the […]

Read more

Spremnost građana Loznice za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu zemljotresom

Sandić, M., Mlađan, D., & Cvetković, V. (2016). Spremnost građana Loznice za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu zemljotresom [Preparedness of citizens of Loznica to respond to a natural disaster caused by an earthquake]. Ecologica, 81, 40–48. Spremnost građana Loznice za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu zemljotresom Marinko Sandić1, Dragan Mlađan2,                                                                             rad Vladimir M. Cvetković2                                                                                  UDC:502.58     UVOD Zemljotresi kao prirodne katastrofe izazvani su iznenadnim slaganjem velikih ploča stena duž frak­tura unutar zemlje. Takva pomeranja stvaraju tala­se koji mogu da pređu ogromne daljine i izazovu neverovatna uništenja kada dođu do površine ze­mlje. Često izazivaju nasilna podrhtavanja koja mo­gu trajati i po nekoliko minuta, a takvo podrhtavanje može da uništi građevine, mostove i većinu drugih izgrađenih objekata kritične infrastrukture. Mogu da izazovu klizišta, cunamije, vulkanske erupcije i dru­ge prirodne katastrofe. U literaturi, ne postoji opšte prihvaćena defini­cija spremnosti za reagovanje na prirodne katastro­fe. Jednostavno se može steći utisak da je određi­vanje sadržaja i obima tog pojma donekle i margi­nalizovano. Svakako, imajući u vidu značaj sprem­nosti kao jednog od bitnog elementa upravljanja u prirodnim katastrofama, neophodno je posebnu pa­žnju posvetiti definisanju spremnosti kao značajnog koncepta u oblasti prirodnih katastrofa i šire. Spre­mnost kao koncept u teoriji katastrofa podrazu­meva aktivnosti preduzete pre prirodne katastrofe u cilju poboljšanja odgovora i oporavka od nastalih posledica [1-4]. Pri tome, spremnost podrazumeva znanja i sposobnosti u vezi reagovanja (pozna-vanje lokalnih rizika od prirodnih katastrofa, sistema upozorenja, i načina reagovanja), kao i posedovanje zaliha sredstava za zbrinjavanje i planova zaštite i spasavanja [5,6,8]. Generalno posmatrano, spremnost za prirodne katastrofe se može posma­trati na tri nivoa: građana, doma-ćinstva i zajednice. Za svaki nivo se može reći da postoji poseban metodološko kvantitativni odnosno kvalitativni istraživački pristup realizacije istraži-vanja. Jedan od ozbiljnijih nedostataka sprovedenih istraživanja, ogleda se i u nedostatku jedinstvenih mernih instrumenata koji bi omogućili  komparacije                         Adrese autora: 1Sektor […]

Read more