Uticaj zaposlenosti na spremnost građana za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom

Cvetković, V. (2016). Uticaj zaposlenosti na spremnost građana za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom [The impact of employment on citizen preparedness for responding to a flood]. NBP – Žurnal za kriminalistiku i pravo 21 (2), 49-94.

UTICAJ ZAPOSLENOSTI NA SPREMNOST GRAĐANA ZA REAGOVANJE NA PRIRODNU KATASTROFU IZAZVANU POPLAVOM

Vladimir M. Cvetković1

Kriminalističko-policijska akademija, Beograd

Sažetak: Posledice poplava koje su zadesile područje Srbije u toku 2014. godine ukazale su na veoma nizak stepen spremnosti sta- novništva za reagovanje u takvim prirodnim katastrofama. Cilj kvantitativnog istraživanja predstavlja ispitivanje uticaja zaposle- nosti na spremnost građana za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom u Republici Srbiji. Imajući u vidu sve lokalne zajednice u Srbiji u kojima se dogodila ili postoji visok rizik da se dogodi poplava, metodom slučajnog uzorka odabrano je 19 od ukupno 150 opština, 23 grada i grada Beograda. U samom an- ketnom ispitivanju u kojem je učestvovalo 2.500 građana bila je primenjena strategija ispitivanja u domaćinstvima uz primenu višeetapnog slučajnog uzorka. Originalnost istraživanja ogleda se u činjenici da u Srbiji nikada nije sprovedeno istraživanje kojim bi se ispitalo stanje spremnosti građana za reagovanje. Rezulta- ti istraživanja se mogu iskoristiti prilikom kreiranja strategija za unapređenje nivoa spremnosti građana za reagovanje s obzirom na njihovu zaposlenost. Istraživanje ukazuje na koji način treba uticati na građane s obzirom na status zaposlenosti kako bi se spremnost podigla na viši nivo.

Ključne reči: prirodne katastrofe, poplave, građani, zaposlenost, spremnost za reagovanje.

 

  1. Asistent; vladimir.cvetkovic@kpa.edu.rs.

    Uvod

    Posledice poplava nedvosmisleno predstavljaju jednu od najozbiljnijih opasnosti za ljudsku zajednicu.Iako su jedno vreme pojave ugrožavanja be zbednosti pojavama prirodnog porekla bile zanemarene, danas one itekako dobijaju na značaju.Prvobitne ljudske zajednice oduvek su se susretale sa raznovrsnim prirodnim katastrofama. Učestale i ozbiljne posledice koje su bacale na kolena čitave zajednice, zbog nepostojanja njihovog racionalnog objašnjenja, dugo su posmatrane kao način „Božijeg obraćanja, tj. kažnja- vanja ljudi zbog lošeg ponašanja ljudi“.Konkretnije rečeno, posmatrane su kao specijalne poruke koje se šalju direktno od Boga s ciljem kažnjavanja gre šnika.Iako je takvo shvatanje katastrofa imalo važnu regulatornu društvenu funkciju, pogrešno je sugerisalo da se ljudi od prirodnih katastrofa ne mogu adekvatno zaštiti6, odnosno da je jedini način da se zaštite ispravno i smerno postupanje u skladu sa religijskim principima, kako bi bili u božijoj milosti. To je, između ostalog, rasterećivalo ljude u deljenju, odnosno preuzimanju odgovornosti za nastale posledice, jer su prirodne katastrofe bile pripisivane, kao što je i spomenuto, delovanju viših sila.Kada je reč o poplavama, polako ali sigurno vekovima primenjivan princip „borbe protiv poplava“ počinje za- menjivati novi koji nosi naziv „živeti sa poplavama“.Da bi ljudi mogli živeti sa poplavama, potrebno je integrisano upravljanje prirodnim katastrofama koje podrazumeva ublažavanje posledica, spremnost, odgovor i oporavak od

     

  2. V. Cvеtkоvić, Strаh i pоplаvе u Srbiјi: sprеmnоst grаđаnа zа rеаgоvаnjе nа prirоdnе kаtаstrоfе, Zbоrnik Mаticе srpskе zа društvеnа istrаživаnjа, vol. 155, br. 2/2016.

  3. V. Cvetković, Spatial and temporal distribution of floods like natural emergency situa- tions, objavljeno u: International scientific conference Archibald Reiss days, Beograd, str. 371–389, 2013; V. Cvetković, Geoprostorna i vremenska distribucija vulkanskih erupcija, NBP – Journal of Criminalistics and Law, vol. XIX, 2/2014, Beograd, str. 153–171; V. Cvet- ković; S. Dragicević, Spatial and temporal distribution of natural disasters, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, Beograd, vol. 64, br. 3/2014, str. 293.

  4. D. Paton; D. Johnston, Disasters and communities: vulnerability, resilience and prepa- redness, Disaster Prevention and Management, vol. 10, br. 4/2001, Bingley, str. 270.

  5. D. Mileti, Disasters by Design: A Reassessment of Natural Hazards in the United States, New York, 1999, str. 101; M. K. Lindell; K. J. Tierney; R. W. Perry, Facing the Unexpected: Disaster Preparedness and Response in the United States, New York, 2001.

  6. V. Cvеtkоvić, Pоliciја i prirоdnе kаtаstrоfе, Zаdužbinа Аndrејеvić, Bеоgrаd, 2016; M. Šikmаn; G. Аmidžić; Nаdlеžnоsti i ulоgа pоliciје u vаnrеdnim situаciјаmа u RS, Bеzbеd- nоst, vol. LVI, br. 3/2014, Beograd, str. 129; N. Bojičić, Development of the protection and rescue system in the Serbian Ministry of Interior, Bezbednost, vol. LV, br. 1/2013, Beograd, str. 160; J. Gаčić; V. Јаkоvlјеvić, Spеcifičnоsti sаvrеmеnоg sistеmа uprаvlјаnjа u vаnrеd- nim situаciјаmа, Bеzbеdnоst, vol. LVI, br. 3/2014, Beograd, str. 64.

  7. V. Cvеtkоvić, Gеоprоstоrnа i vrеmеnskа distribuciја vulkаnskih еrupciја, NBP – Journal of Criminalistics and Law, vol. XIX, br. 2/2014, Beograd, str. 153.

  8. B. Мilојkоvić, Gеоtоpоgrаfskо оbеzbеđеnje upоtrеbе јеdinicа pоliciје u аkciјаmа zаštitе i spаsаvаnjа оd pоplаvа u mајu 2014. gоdinе, Bеzbеdnоst, vol. LVI, br. 3/2014, Beograd, str. 6.

    posledica poplava.Spremnost kao koncept u teoriji katastrofa podrazume- va aktivnosti preduzete pre prirodne katastrofe u cilju poboljšanja odgovora i oporavka od nastalih posledica.10 Pri tome, spremnost podrazumeva znanja i sposobnosti u vezi sa reagovanjem (poznavanje lokalnih poplavnih rizika, sistema upozorenja i načina reagovanja), kao i posedovanje zaliha i planova.11

    Istraživanje uticaja zaposlenosti na spremnost građana za reagovanje na po- sledice poplava ne može dati potpun odgovor na sva aktuelna pitanja, ali sva- kako može doprineti stvaranju potpunije slike o njoj. Iako su učinjeni ogromni napori da se sveobuhvatnim pristupom rasvetli većina nedoumica, može se reći da veliki broj pitanja ostaje da se i dalje istražuje. Rezultati istraživanja mogu doprineti unapređenju spremnosti građana za reagovanje na takve pojave.

    1. Metodologija istraživanja

      Operacionalizacijom teorijskog pojma spremnosti za reagovanje utvrđe- ne su tri dimenzije koje su proučavane tako što je za svaku utvrđen veći broj varijabli (slika 1). Percepcija spremnosti za reagovanje obuhvata varijable o: spremnosti na različitim nivoima, barijerama za podizanje nivoa spremnosti, očekivanju pomoći od različitih kategorija ljudi i organizacija i efikasnosti rea- govanja interventno-spasilačkih službi. Znanje je ispitivano kroz varijable koje se odnose na: nivo znanja, kartu poplavnog rizika, znanje o mestu i načini- ma rukovanja opremom, motivisanost za obuku, načine obrazovanja i načine dolaska do informacija o poplavama. I treća dimenzija (zalihe) odnosi se na posedovanje polise osiguranja, usmenih/pismenih planova zaštite i spasava- nja, zaliha hrane i vode, sredstava poput radio-tranzistora, baterijskih lampi, krampova, lopata, motika i ašova, kompleta za prvu pomoć i sl.

       

  9. V. Cvеtkоvić, Fаktоri uticаја nа znаnjе i pеrcepciјu učеnikа srеdnjih škоlа u Bеоgrаdu о prirоdnim kаtаstrоfаmа izаzvаnim klizištimа, Bеzbеdnоst, vol. LVII, br. 1/2015, Beograd, str. 32.

  10. D. F. Gillespie; L. C. Streeter, Conceptualizating and measuring disaster preparedness, International Journal of Mass Emergencies and Disasters, vol. 5, br. 2/1987, Mattoon, str. 155; Y. Matsuda; N. Okada, Community diagnosis for sustainable disaster preparedness, Journal of Natural Disaster Science, vol. 28, br. 1/2006, Kyoto, str. 25.

  11. V. Cvetković, et al, Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, vol. 24, br. 4/2015, Olsztyn, str. 1553; V. Cvetković, Spremnost za reagovanje na prirodnu katastrofu – pregled literature, Bezbjednost, policija i građani, vol. XI, br. 1–2/2015, Banja Luka, str. 165.

     

    Slika 1: Dizајn istrаživаnjа – оpеrаciоnаlizаciја tеоriјskоg оdrеđеnjа sprеmnоsti

    Imajući u vidu predmet istraživanja, za realizaciju istraživanja odabrane su lokalne zajednice sa visokim i niskim rizikom nastanka ravničarskih i bujič- nih poplava. Shodno uslovima pod kojima se rezultati naučnog istraživanja mogu generalizovati na celokupnu populaciju građana Srbije, istraživanje je sprovedeno na teritoriji većeg broja lokalnih zajednica različitih po svojim demografsko-socijalnim karakteristikama. Obuhvaćene su gradske i seoske lokalne zajednice u različitim delovima Srbije: Obrenovac, Šabac, Kruševac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batočina, Svilajnac, Lapovo, Paraćin, Smederevska Palanka, Jaša Tomić, Loznica, Bajina Bašta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac i Užice (Slika 2).

     

    Slika 2: Prеglеdnа kаrtа gеоprоstоrnоg rаzmеštаја аnkеtirаnih ispitаnikа pо lоkаlnim zајеdnicаmа u Rеpublici Srbiјi

      1. Uzorak

        Populaciju čine svi punoletni stanovnici lokalnih zajednica u kojima se događala ili postoji rizik da se dogodi ravničarska/bujična poplava ili poplava uzrokovana pucanjem brane. Veličina uzorka je usklađivana sa geografskom (biće zastupljene lokalne zajednice iz svih regiona Srbije) i demografskom ve- ličinom same zajednice (tabela 1). Imajući u vidu sve lokalne zajednice u Re- publici Srbiji u kojima se dogodila ili postoji visok rizik da se dogodi poplava, metodom slučajnog uzorka odabrano je njih 19 od ukupno 150 opština, 23 grada i grada Beograda. U odabranim lokalnim zajednicama istraživanje se obavilo u onim delovima koji su bili najugroženiji u odnosu na visoke vode ili potencijalni rizik. U samom anketnom ispitivanju bila je primenjena strategija ispitivanja u domaćinstvima uz primenu višeetapnog slučajnog uzorka. U pr- vom koraku, koji se odnosi na primarne jedinice uzorka, bili su određeni delovi zajednice u kojima će se obaviti istraživanje. Taj proces pratilo je kreiranje karte i određivanje procentualnog učešća svakog takvog segmenta u ukupnom uzor- ku. U drugom koraku, koji se odnosi na istraživačka jezgra, određene su ulice ili delovi ulica na nivou primarnih jedinica uzorka. Svako istraživačko jezgro bilo je određeno kao putanja sa preciziranom početnom i krajnjom tačkom kretanja. U sledećem koraku određena su domaćinstva u kojima je sprovedeno anketiranje. Broj domaćinstava je usklađivan sa brojnošću zajednice. Konačni korak odnosio se na proceduru izbora ispitanika unutar prethodno definisanog domaćinstva. Selekcija ispitanika je sprovedena procedurom sledećeg rođenda- na za punoletne članove domaćinstva. Sam proces anketiranja za svaku lokalnu samoupravu obavljao se tri dana u toku nedelje (uključujući i vikende) u razli- čita doba dana. U istraživanju je ukupno anketirano 2.500 građana.

        Tabela 1: Pregled lokalnih zajednica u kojima je sprovedeno anketiranje građana o spremnosti za reagovanje na prirodne katastrofe izazvane poplavom

        Lokalna zajednica

        Ukupna kvadrat- na površina km2

        Naselja

        Broj stanovnika

        Broj domaćinstva

        Broj anketiranih

        Procenti %

        Obrenovac

        410

        29

        72.682

        7.752

        178

        7,12

        Šabac

        797

        52

        114.548

        19.585

        140

        5,60

        Kruševac

        854

        101

        131.368

        19.342

        180

        7,20

        Kragujevac

        835

        5

        179.417

        49.969

        191

        7,64

        Sremska

        Mitrovica

        762

        26

        78.776

        14.213

        174

        6,96

        Priboj

        553

        33

        26.386

        6.199

        122

        4,88

        Batočina

        136

        11

        11.525

        1.678

        80

        3,20

        Svilajnac

        336

        22

        22.940

        3.141

        115

        4,60

        Lapovo

        55

        2

        7.650

        2.300

        39

        1,56

        Paraćin

        542

        35

        53.327

        8.565

        147

        5,88

        Smed. Palanka

        421

        18

        49.185

        8.700

        205

        8,20

        Sečanj – Jaša

        Tomić

        82

        1

        2.373

        1.111

        97

        3,88

        Loznica

        612

        54

        78.136

        6.666

        149

        5,96

        Bajina Bašta

        673

        36

        7.432

        3.014

        50

        2,00

        Smederevo

        484

        28

        107.048

        20.948

        145

        5,80

        Novi Sad

        699

        16

        346.163

        72.513

        150

        6,00

        Kraljevo

        1.530

        92

        123.724

        19.360

        141

        5,64

        Rekovac

        336

        32

        10.525

        710

        50

        2,00

        Užice

        667

        41

        76.886

        17.836

        147

        5,88

        Ukupno: 19

        10.784

        634

        1.500.091

        283.602

        2.500

        100,00

        Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku žene u Srbiji u ukupnoj populaciji imaju udeo od 51,3%, a muškarci 48,7%. Posmatrano u apsolut- nim brojevima, od ukupno 7.498.001 stanovnika u Srbiji živi 3.852.071 žena i 3.645.930 muškaraca. Slično kao i u celokupnoj populaciji i u uzorku ima više žena (50,2%) nego muškaraca (49,8%). U toku 2014. godine, prosečna starost ukupnog stanovništva u Republici Srbiji iznosila je 42,6 godina (muškarci 41,2 i žene 43,9), dok je prosečna starost ispitanika iznosi 39,95 (muškaraca 40,9 i žena 38,61). Obrazovna struktura građana Srbije je sledeća: bez školske spreme je 2,68% građana, sa nepotpunim osnovnim obrazovanje 11%, sa osnovnim obrazovanjem 20,76%, sa srednjim obrazovanjem 48,93%, sa višim obrazova- njem 4,51%, i sa visokim 10,59%12. Dakle, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu, dok je manje onih sa visokim obrazovanjem. Kada se sagleda obrazovna struktura građana koji su obuhvaćeni uzorkom, takođe se prime- ćuje da je najviše građana sa završenom srednjom/četvorogodišnjom školom 41,3%. Najmanje je građana sa završenim master studijama (2,9%) i doktor- skim studijama (0,4%). Bračni status može se posmatrati sa aspekta zakonskog bračnog statusa i suštinskog bračnog statusa koji uključuje i lica koja žive u vanbračnoj zajednici. Prema podacima, u Srbiji neoženjenih/neudatih građana je 27,91%, oženjenih/udatih je 55,12%, udovaca/udovica je 11,64%, i razvede- nih je 4,93%.13 U uzorku, oženjenih/udatih je 54,6%, udovaca/udovica je 3%, neoženjenih/neudatih (samac/samica) je 18,8%, verenih je 2,7% i u vezi je 16,9%. U tabeli 2 je dat detaljniji pregled strukture uzorka anketiranih građana.

         

  12. Rеpublički zаvоd zа stаtistiku, dоstupnо nа: http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134, 2011.

  13. Ibidem.

    Tabela 2: Pregled strukture uzorka anketiranih građana

    Varijable

    Kategorije

    Frekvencija

    Procenti %

    Pol

    Muški

    1.244

    49,8

    Ženski

    1.256

    50,2

    Godine starosti

    Od 18 do 28 godina

    711

    28,4

    Od 28 do 38 godina

    554

    22,2

    Od 38 do 48 godina

    521

    20,8

    Od 48 do 58 godina

    492

    19,7

    Od 58 do 68 godina

    169

    6,8

    Preko 68 godina

    53

    2,2

    Obrazovanje

    Osnovno

    180

    7,2

    Srednje/trogodišnje

    520

    20,8

    Srednje/četvorogodišnje

    1.032

    41,3

    Više

    245

    9,8

    Visoko

    439

    17,6

    Master

    73

    2,9

    Doktorat

    11

    0,4

    Bračni status

    Samac/samica

    470

    18,8

    U vezi

    423

    16,9

    Veren/verena

    67

    2,7

    Oženjen/udata

    1.366

    54,6

    Razveden/razvedena

    99

    4,0

    Udovac/udovica

    75

    3,0

    Udaljenost domaćinstva od reke

    Do 2 km

    1.479

    59,2

    Od 2 do 5 km

    744

    29,8

    Od 5 do 10 km

    231

    9,2

    Preko 10 km

    46

    1,8

    Broj članova domaćin- stva

    Do 2 člana

    63

    2,5

    Od 2 do 4 člana

    1.223

    48,9

    Od 4 do 6 člana

    639

    25,6

    Preko 6 člana

    575

    23,0

    Status zaposlenosti

    Da

    1.519

    60,8

    Ne

    883

    35,3

    Veličina stana/kuće

    Od 35 m2

    128

    3,9

    Od 35–60 m2

    237

    7,2

    Od 60–80 m2

    279

    8,5

    Od 80–100 m2

    126

    3,9

    Preko 100 m2

    45

    1,4

    Visina prihoda

    Do 25.000 dinara

    727

    29,1

    Do 50.000 dinara

    935

    37,4

    Do 75.000 dinara

    475

    19,0

    Preko 90.000 dinara

    191

    7,6

      1. Instrument

        Prilikom razvijanja validnog i pouzdanog instrumenta, preduzeto je više ko- raka. U prvom, identifikovana su sva istraživanja u kojima su bile korišćene skale za merenje spremnosti građana za reagovanje na katastrofe. U drugom koraku utvrđene su sve dimenzije spremnosti građana za reagovanje na popla- vu. Treći korak je podrazumevao već pomenutu operaconalizaciju spremnosti za reagovanje i opredeljivanje za tri osnovne dimenzije (percepcija spremnosti za reagovanje, znanje i zalihe). U četvrtom koraku su utvrđivane varijable za svaku dimenziju (percepcija spremnosti za reagovanje – 46 varijabli; znanje – 50; zalihe – 18), a onda je za svaku varijablu preuzeto, adaptirano ili posebno konstruisano pitanje u instrumentu. U petom i poslednjem koraku sprovedeno je preliminarno (pilot) istraživanje u Batočini, na uzorku od 50 ispitanika s ci- ljem provere konstruisanog instrumenta (njegova unutrašnja saglasnost skale, tj. stepen srodnosti stavki od kojih se sastoji, kao i da li su uputstva, pitanja i vrednosti na skalama jasni).

      2. Analiza podataka

        Statistička analiza prikupljenih podataka rađena je u IBM-ovom softverskom paketu SPSS. Hi-kvadrat test nezavisnosti (χ2) korišćen je za ispitivanje veze iz- među zaposlenosti i kategorijskih varijabli o percepciji, znanju i posedovanju zaliha i planova za prirodnu katastrofu izazvanu poplavom. Tom prilikom bile su ispunjene dodatne pretpostavke o najmanjoj očekivanoj učestalosti u svim ćelijama koja je iznosila pet i više. Za ocenu veličine uticaja korišćen je koefici- jent fi (phi coeefficient), koji predstavlja koeficijent korelacije u opsegu od 0 do 1, pri čemu veći broj pokazuje jaču vezu između dve promenljive. Korišćeni su Koenovi kriterijumi: od 0,10 za mali, 0,30 za srednji i 0,50 za veliki uticaj.14 Za tabele veće od dva sa dva, za ocenu veličine uticaja korišćen je Kramerov poka- zatelj V (Cramers V) koji uzima u obzir broj stepeni slobode. Shodno tome, da

         

  14. J. W. Cohen, Statistical power analysis for the behavioral sciences, Hillsdale, 1988.

    je za R-1 ili K-1 jednako 1, korišćeni su sledeći kriterijumi veličine uticaja: mali

    = 0,01, srednji = 0,30 i veliki = 0,50.15 Za ispitivanje povezanosti straha i nepre- kidnih zavisnih varijabli o percepciji, znanju i posedovanju zaliha i planova za prirodne katastrofe izazvane poplavom, izabran je t-test nezavisnih uzoraka (independent samples T test). Pre pristupanja sprovođenja testa, bile su ispitane opšte i posebne pretpostavke za njegovo sprovođenje.

    1. Rezultati istraživanja

    Hi-kvadrat testom nezavisnosti (χ2) istražena je veza između zaposlenosti građana i kategorijskih promenljivih o percepciji spremnosti za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom.16 Rezultati Hi-kvadrat testa nezavi- snosti (χ2) (uz korekciju neprekidnosti prema Jejtsu gde se radilo o tabelama 2 sa 2) pokazali su da postoji statistički značajna veza između zaposlenosti i sledećih promenljivih: preventivne mere (p = 0,004 < 0,05, v = 0,070 – mali uticaj); novčana sredstva (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,144 – mali uticaj); an- gažovani na terenu (p = 0,034 < 0,05, phi = 0,046 – mali uticaj); angažovani u prih. centru (p = 0,000 < 0,05, phi = -0,07 – mali uticaj); obilazak poplavljenih mesta (p = 0,001 < 0,05, phi = -0,07 – mali uticaj); podizanje nivoa reka (p = 0,001 < 0,05, phi = 0,068 – mali uticaj); izveštaji medija (p = 0,004 < 0,05, phi

    = -0,062 – mali uticaj); dugotrajne kiše (p = 0,030 < 0,05, phi = 0,046 – mali

    uticaj); nivo spremnosti (p = 0,004 < 0,05, phi = 0,088 – mali uticaj). S druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost sa promenljivom dugo- trajne kiše (p = 0,034 < 0,05) (tabela 3).

    Na osnovu rezultata, primećuje se da su zaposleni građani u odnosu na nezaposlene:

    − u većem procentu – preduzeli određene preventivne mere u cilju smanjenja materijalnih posledica poplave (zaposleni građani – 16,2%, nezaposleni – 13,2%); uplatili novčana sredstva na neki od računa za pomoć žrtvama poplava (zaposle- ni građani – 36,4%, nezaposleni – 22,5%); angažovali bi se u pružanju pomoći žr- tvama poplava na terenu (zaposleni građani – 18,1%, nezaposleni – 14,6%); pod- stiču ih dugotrajne kiše na razmišljanje o spremnosti za reagovanje (zaposleni građani – 41,3%, nezaposleni – 36,7%), podizanje nivoa vode (zaposleni građani – 40,8%, nezaposleni – 34%); vršili su pripreme najmanje šest meseci (zaposleni građani – 4,4%, nezaposleni – 2,1%); ne rade ništa da bi nivo spremnosti podigli na viši nivo (zaposleni građani – 61,3%, nezaposleni – 58,4%);

    − u manjem procentu – angažovali bi se u nekom od prihvatnih centara za žrtve poplavljenih područja (zaposleni građani – 3,7%, nezaposleni – 7,2%);

     

  15. F. J. Gravetter; L. B. Wallnau, Statistics for the behavioral sciences, Belmont, 2004.

  16. Bile su ispunjene dodatne pretpostavke o najmanjoj očekivanoj učestalosti u svim ćeli- jama koja je iznosila pet i više.

    podstiče ih obilazak poplavljenih područja na razmišljanje o spremnosti za reagovanje na poplavu (zaposleni građani – 7,9%, nezaposleni – 12,3%), izve- štaji medija (zaposleni građani – 26,2%, nezaposleni – 31,9%); još uvek nisu spremni, ali nameravaju da to urade u narednih šest meseci (zaposleni građani – 11,5%, nezaposleni – 14,8%).

    Tabela 3: Prikaz rezultata Hi-kvadrat testa nezavisnosti (χ2) zaposlenosti i navedenih promenljivih o percepciji spremnosti za reagovanje

    Value

    df

    Asymp. Sig. (2-sided)

    Phi coefficient

    Preventivne mere

    10,809

    2

    0,004*

    0,070**

    Novčana sredstva

    46,630

    1

    0,000*

    0,144

    Angažovani na terenu

    4,474

    1

    0,034*

    0,046

    Angažovani u prih. centru

    12,896

    1

    0,000*

    -0,077

    Obilazak poplavljenih mesta

    11,295

    1

    0,001*

    -0,073

    Dugotrajne kiše

    4,708

    1

    0,030*

    0,046

    Podizanje nivoa reka

    10,114

    1

    0,001*

    0,068

    Izveštaji medija

    8,301

    1

    0,004*

    -0,062

    Nivo spremnosti

    17,171

    5

    0,004*

    0,088**

    Statistički značajna povezanost – p ≤ 0,05

    ** Kramerov koeficijent za tabele veće od 2 sa 2

    Za ispitivanje povezanosti statusa zaposlenosti građana i neprekidnih za- visnih promenljivih o percepciji, izabran je t-test nezavisnih uzoraka (inde- pendent samples T test). Njime je ispitana statistički značajna razlika između srednjih vrednosti svih neprekidnih promenljivih o percepciji kod zaposlenih i nezaposlenih građana.17 Statistički značajne razlike rezultata kod zaposlenih i nezaposlenih građana bilo je kod sledećih neprekidnih promenljivih: spre- mnost države (zaposleni građani: M = 2,99, SD = 1,03; nezaposleni: M = 2,91, SD = 1,18; t (1.779,3) = 2,13 p = 0,035, ek = 0,0025 – mali uticaj); sop. spo- sobnosti (zaposleni građani: M = 3,05, SD = 1,00; nezaposleni: M = 2,90, SD = 1,07; t (1.751,4) = 3,26 p = 0,001, ek = 0,006 – mali uticaj); značaj pred. mera (zaposleni građani: M = 3,30, SD = 1,13; nezaposleni: M = 3,14, SD = 1,15; t (2.378) = 3,34 p = 0,001, ek = 0,004 – mali uticaj); to je veoma skupo (zaposle- ni građani: M = 2,67, SD = 1,29; nezaposleni: M = 2,89, SD = 1,37; t (2.339) =

    -3,34 p = 0,001, ek = 0,004 – mali uticaj); nemam podršku (zaposleni građani:

    M = 2,67, SD = 1,28; nezaposleni: M = 2,87, SD = 1,37; t (1.706,9) = -3,47 p =

    0,001, ek = 0,007 – mali uticaj); ukućani (zaposleni građani: M = 4,18, SD = 1,30; nezaposleni: M = 4,37, SD = 1,11; t (2.029) = -3,79 p = 0,000, ek = 0,007 –

    mali uticaj); komšije (zaposleni građani: M = 3,56, SD = 1,28; nezaposleni: M

     

  17. Pre sprovođenja testa ispitane su opšte i posebne pretpostavke za njegovo sprovođenje.

    = 3,37, SD = 1,21; t (1.894,4) = -2,19 p = 0,028, ek = 0,002 – mali uticaj); NHO

    (zaposleni građani: M = 2,42, SD = 1,17; nezaposleni: M = 2,53, SD = 1,17; t (1.795,9) = -2,154 p = 0,031, ek = 0,002 – mali uticaj); verska zajednica (zapo- sleni građani: M = 2,32, SD = 1,20; nezaposleni: M = 2,50, SD = 1,26; t (2.342)

    = -3,42 p = 0,001, ek = 0,004 – mali uticaj); obaveštenost (zaposleni građani: M

    = 2,85, SD = 1,25; nezaposleni: M = 2,73, SD = 1,24; t (2.391) = 2,62 p = 0,024,

    ek = 0,0028 – mali uticaj); posao drž. organa (zaposleni građani: M = 2,89, SD = 1,23; nezaposleni: M = 3,04, SD = 1,27; t (2.243) = -2,74 p = 0,006, ek =

    0,0033 – mali uticaj); previše košta (zaposleni građani: M = 2,28 SD = 1,11; ne- zaposleni: M = 2,50, SD = 1,34; t (1.410,1) = -3,99 p = 0,000, ek = 0,011 – mali

    uticaj); efikasnost VSJ (zaposleni građani: M = 3,58, SD = 1,24; nezaposleni: M = 3,39, SD = 1,34; t (1.663,6) = 3,35 p = 0,001, ek = 0,0067 – mali uticaj);

    efikasnost SHMP (zaposleni građani: M = 3,58, SD = 1,16; nezaposleni: M = 3,36, SD = 1,31; t (1.598,5) = 4,11 p = 0,000, ek = 0,010– mali uticaj); efikasnost vojske (zaposleni građani: M = 3,79, SD = 1,28; nezaposleni: M = 3,63, SD = 1,41; t (1.632,5) = 2,75 p = 0,006, ek = 0,0046 – mali uticaj); efik. štaba za VS (zaposleni građani: M = 3,43, SD = 1,32; nezaposleni: M = 3,24, SD = 1,42; t (1.666) = 3,34 p = 0,001, ek = 0,0066– mali uticaj) (tabela 4).

    Kod zaposlenih građana zabeležen je viši nivo: ocene spremnosti države za reagovanje na poplave; samopouzdanja u sopstvene sposobnosti i sigurnosti da se izbore sa posledicama poplava; pridavanja značaja preventivnim mera- ma preduzetim u cilju smanjenja materijalnih posledica poplava; očekivanja pomoći od komšija u prva 72 sata od nastanka poplave; nivo obaveštenosti o poplavnim rizicima u njihovim lokalnim samoupravama; ocene efikasnosti reagovanja vojske i štaba za vanredne situacije u prirodnim katastrofama iza- zvanim poplavama;

    − zabeležen je niži nivo: slaganja sa razlogom „to je veoma skupo“, „ne- mam podršku od strane lokalne zajednice“, za nepreduzimanje preventivnih mera na ličnom planu; očekivanja pomoći od nevladinih humanitarnih orga- nizacija, verskih organizacija u prva 72 sata od nastanka poplave; slaganja sa razlogom „to je posao državnih organa“ i „previše košta“ za neangažovanje u pružanju pomoći ugroženim ljudima od poplava; ocene efikasnosti reagovanja vatrogasno-spasilačkih jedinica i službe hitne medicinske pomoći u prirod- nim katastrofama izazvanim poplavama.

    Tabela 4: Rezultati t-testa (independent samples T test) poređenja srednje vrednosti raznovrsnih varijabli o percepciji spremnosti

    u odnosu na zaposlenost građana

    Livinov test jednakosti

    varijanse

    T-test for Equality of Means

    Zavisne promenljive

    F

    Sig.

    t

    df

    Sig. (2-tailed)

    Mean Difference

    Std. Error Difference

    95% Confi- dence Interval of the Differ-

    ence

    Lower

    Upper

    Individ.

    spremnost

    11,709

    0,001

    1,459

    1.780,281

    0,145

    0,066

    0,045

    -0,023

    0,154

    Sprem.

    domaćinstva

    12,508

    0,000

    -1,422

    1.776,648

    0,155

    -0,060

    0,042

    -0,143

    0,023

    Spremnost

    države

    9,332

    0,002

    2,115

    1.779,332

    0,035*

    0,100

    0,047

    0,007

    0,193

    Spremnost lok.

    zajed

    7,277

    0,007

    1,246

    1.767,605

    0,213

    0,062

    0,050

    -0,035

    0,159

    Sop. sposobnosti

    11,413

    0,001

    3,262

    1.751,423

    0,001*

    0,146

    0,045

    0,058

    0,234

    Značaj pred.

    mera

    0,203

    0,653

    3,340

    2.378

    0,001*

    0,162

    0,048

    0,067

    0,257

    ISS

    14,173

    0,000

    -0,104

    1.697,415

    0,917

    -0,006

    0,058

    -0,120

    0,108

    Nisam ugrožen

    0,078

    0,780

    0,229

    2.368

    0,819

    0,014

    0,062

    -0,108

    0,136

    Nemam vremena

    za to

    5,488

    0,019

    -1,394

    1.703,923

    0,163

    -0,082

    0,059

    -0,197

    0,033

    To je veoma

    skupo

    1,965

    0,161

    -3,349

    2.339

    0,001*

    -0,190

    0,057

    -0,301

    0,079

    Neće uticati na

    bezb.

    0,561

    0,454

    -1,000

    2.342

    0,317

    -0,056

    0,056

    -0,167

    0,054

    Nisam sposoban

    23,921

    0,000

    -1,289

    1.641,626

    0,198

    -0,076

    0,059

    -0,191

    0,040

    Nemam podršku

    4,241

    0,040

    -3,477

    1.706,949

    0,001*

    -0,199

    0,057

    -0,312

    -0,087

    Ne mogu sprečiti

    10,152

    0,001

    0,295

    1.738,900

    0,768

    0,017

    0,059

    -0,099

    0,134

    Ukućani

    44,119

    0,000

    -3,796

    2.029,491

    0,000*

    -0,193

    0,051

    -0,292

    -0,093

    Komšije

    7,502

    0,006

    -2,194

    1.894,462

    0,028*

    -0,116

    0,053

    -0,220

    -0,012

    NHO

    0,016

    0,901

    -2,153

    2.345

    0,031*

    -0,108

    0,050

    -0,207

    -0,010

    MHO

    1,331

    0,249

    -1,286

    2.344

    0,198

    -0,064

    0,049

    -0,160

    0,033

    Verska zajednica

    2,148

    0,143

    -3,424

    2.342

    0,001*

    -0,180

    0,053

    -0,283

    -0,077

    Policija

    0,197

    0,657

    -0,103

    2.354

    0,918

    -0,006

    0,057

    -0,117

    0,105

    VSJ

    2,061

    0,151

    1,658

    2.359

    0,097

    0,087

    0,053

    -0,016

    0,190

    SHMP

    3,966

    0,047

    1,108

    1.723,401

    0,268

    0,060

    0,054

    -0,046

    0,166

    Vojska

    0,000

    0,998

    -1,209

    2.358

    0,227

    -0,069

    0,057

    -0,182

    0,043

    Samoorg.

    pojedinci

    2,240

    0,135

    -0,508

    2.358

    0,611

    -0,029

    0,058

    -0,142

    0,084

    Obaveštenost

    0,620

    0,431

    2,262

    2.391

    0,024*

    0,120

    0,053

    0,016

    0,224

    Pomoć ne bi

    značila

    17,075

    0,000

    -0,991

    1.517,027

    0,322

    -0,056

    0,057

    -0,167

    0,055

    Drugi su

    pomogli

    13,677

    0,000

    -0,159

    1.543,632

    0,873

    -0,009

    0,055

    -0,117

    0,100

    Posao drž.

    organa

    0,909

    0,340

    -2,740

    2.243

    0,006*

    -0,151

    0,055

    -0,259

    -0,043

    Građani iz pop.

    pod.

    19,787

    0,000

    0,153

    1.506,684

    0,878

    0,009

    0,056

    -0,101

    0,118

    Nedostatak

    vremena

    5,233

    0,022

    0,960

    1.600,537

    0,337

    0,056

    0,058

    -0,058

    0,170

    Previše košta

    45,819

    0,000

    -3,990

    1.410,187

    0,000*

    -0,223

    0,056

    -0,333

    -0,113

    Efikasnost

    policije

    11,627

    0,001

    0,775

    1.631,301

    0,439

    0,044

    0,056

    -0,067

    0,154

    Efikasnost VSJ

    8,628

    0,003

    3,352

    1.663,683

    0,001*

    0,188

    0,056

    0,078

    0,299

    Efikasnost SHMP

    24,430

    0,000

    4,110

    1.598,512

    0,000*

    0,222

    0,054

    0,116

    0,329

    Efikasnost vojske

    21,515

    0,000

    2,750

    1.632,508

    0,006*

    0,161

    0,059

    0,046

    0,276

    Efik. štaba za VS

    6,756

    0,009

    3,344

    1.666,040

    0,001*

    0,200

    0,060

    0,083

    0,317

    * Statistički značajna razlika rezultata testiranja – p ≤ 0,05

    Rezultati Hi-kvadrat testa nezavisnosti (χ2) pokazali su da postoji statistič- ki značajna povezanost statusa zaposlenosti građana i sledećih promenljivih o znanju o prirodnim katastrofama izazvanim poplavama: znanje o poplavi (p = 0,001 < 0,05, v = 0,077 – mali uticaj); poznavanje bezb. procedura (p = 0,002 < 0,05, v = 0,075 – mali uticaj); evakuacija (p = 0,000 < 0,05, v = 0,112 – mali uticaj); obrazovanje u školi (p = 0,000 < 0,05, v = 0,122 – mali uticaj); obrazovanje u porodici (p = 0,009 < 0,05, v = 0,065 – mali uticaj); obrazovanje na poslu (p = 0,000 < 0,05, v = 0,228 – mali uticaj); stariji, hendikepirani (p = 0,000 < 0,05, v = 0,109 – mali uticaj); pristanak na evakuaciju (p = 0,001 < 0,05, v = 0,068 – mali uticaj); pomoć – stariji, invalidi (p = 0,000 < 0,05, v = 0,109 – mali uticaj); komšije – samostalno (p = 0,000 < 0,05, v = 0,098 – mali uticaj); potencijalne zaraze (p = 0,000 < 0,05, v = 0,130 – mali uticaj); ventil za vodu (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,141 – mali uticaj); ventil za gas (p = 0,000 < 0,05, phi

    = 0,152 – mali uticaj); prekidač za električnu energiju (p = 0,011 < 0,05, phi =

    0,063 – mali uticaj); rukovanje ventilom za vodu (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,141 – mali uticaj); rukovanje ventilom za gas (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,147 – mali uticaj); rukovanje prek. el. energije (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,094 – mali uticaj); informacije od ukućana (p = 0,001 < 0,05, phi = -0,072 – mali uticaj); komšija (p = 0,038 < 0,05, phi = -0,045 – mali uticaj), drugara/ica (p = 0,000 < 0,05, phi

    = -0,113 – mali uticaj); familije (p = 0,030 < 0,05, phi = -0,047 – mali uticaj); nef. sistem (p = 0,006 < 0,05, phi = -0,060 – mali uticaj); poslu (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,204 – mali uticaj); televiziji (p = 0,003 < 0,05, phi = -0,063 – mali

    uticaj); interneta (p = 0,032 < 0,05, phi = 0,046 – mali uticaj); prošli obuku (p = 0,028 < 0,05, phi = 0,047 – mali uticaj); televizija (p = 0,000 < 0,05, phi = -0,081 – mali uticaj); predavanja (p = 0,011 < 0,05, phi = 0,054 – mali uticaj). S druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost sa promenljivama: karta poplavnog rizika (p = 0,562 > 0,05); zvanično upozorenje (p = 0,027 > 0,05); informacije u školi (p = 0,142 > 0,05); informacije na fakultetu (p = 0,768 > 0,05); informacije u verskoj zajednici (p = 0,313 > 0,05); informacije na radiju (p = 0,495 > 0,05); informacije iz štampe (p = 0,148 > 0,05); želja za obukom (p = 0,455 > 0,05); radio (p = 0,306 > 0,05); video-igrice (p = 0,503 > 0,05);

    internet (p = 0,116 > 0,05); neformalni sistem (p = 0,726 > 0,05) (tabela 5).

    Na osnovu rezultata, uviđa se da zaposleni građani u odnosu na nezaposlene:

    − u većem procentu: znaju šta je poplava (zaposleni građani – 83,6%, ne- zaposleni – 77,6%); poznaju bezbednosne procedure za reagovanje (zaposleni građani – 26,2%, nezaposleni – 20,3%); evakuisali bi se na višim spratovima kuće (zaposleni građani – 39,7%, nezaposleni – 32,6%), kod prijatelja (zapo- sleni građani – 36,9%, nezaposleni – 34,1%); ističu da ih je neko u osnovnoj/ srednjoj školi (zaposleni građani – 26,2%, nezaposleni – 27,7%) i poslu (za- posleni građani – 40,5%, nezaposleni – 19,1%) edukovao o poplavama; znaju gde žive stariji, hendikepirani i odojčad u lokalnoj zajednici (zaposleni građa- ni – 44,9%, nezaposleni – 38,8%); pristali bi na evakuaciju (zaposleni građa- ni – 92,6%, nezaposleni – 88,6%); znaju kakvu pomoć iziskuju starije osobe, invalidi i odojčad (zaposleni građani – 57,2%, nezaposleni – 45,9%); misle da im se komšije mogu samostalno spasiti u slučaju poplava (zaposleni građani – 40%, nezaposleni – 36,4%); nisu sigurni šta treba raditi nakon zvaničnog upo- zorenja o nailasku poplavnog talasa (zaposleni građani – 38,5%, nezaposleni – 33,6%); upoznati su sa virusima i zarazama koje prate period nakon poplave (zaposleni građani – 50,7%, nezaposleni – 37,8%); znaju gde se nalazi ventil za vodu (zaposleni građani – 82,2%, nezaposleni – 74,2%), ventil za gas (zaposle- ni građani – 55%, nezaposleni – 50,9%), prekidač električne energije (zaposle- ni građani – 79,5%, nezaposleni – 77,6%); znaju da rukuju ventilom za vodu (zaposleni građani – 79,3%, nezaposleni – 67%), ventilom za gas (zaposleni građani – 55,9%, nezaposleni – 43,4%), prekidačem električne energije (za- posleni građani – 75,6%, nezaposleni – 67,1%); stekli informacije o poplava- ma na poslu (zaposleni građani – 20,3%, nezaposleni – 5,2%), preko interneta (zaposleni građani – 30,3%, nezaposleni – 26%); želeli bi da budu edukovani preko predavanja (zaposleni građani – 32,6%, nezaposleni – 27,4%);

    − u manjem procentu: evakuisali bi se kod komšija (zaposleni građani – 9%, nezaposleni – 11,6%) i u prihvatnim centrima (zaposleni građani – 11,4%, nezaposleni – 17,7%); stekli informacije o poplavama preko ukućana (zapo- sleni građani – 28,5%, nezaposleni – 35,4%), komšija (zaposleni građani – 14,4%, nezaposleni – 17,8%), drugara (zaposleni građani – 8,6%, nezaposleni

    • 15,9%), preko familije (zaposleni građani – 10,7%, nezaposleni – 13,9%), neformalnog sistema obrazovanja (zaposleni građani – 7,3%, nezaposleni – 10,8%), televizije (zaposleni građani – 56,6%, nezaposleni – 63%); prošli obu- ku za postupanje u vanrednim situacijama (zaposleni građani – 6,6%, nezapo- sleni – 4,3%); želeli bi da budu edukovani preko televizije (zaposleni građani
    • 59,4%, nezaposleni – 67,6%); ističu da im niko nije u porodici pričao o po- plavama (zaposleni građani – 40,2%, nezaposleni – 44,3%).

    Tabela 5: Prikaz rezultata Hi-kvadrat testa nezavisnosti (χ2) statusa zaposlenosti građana i znanja kao elementa spremnosti za reagovanje

    Value

    df

    Asymp. Sig. (2-sided)

    Phi

    Znanje o poplavi

    13,618

    2

    0,001

    0,077**

    Poznavanje bezb. procedura

    12,635

    2

    0,002

    0,075**

    Evakuacija

    27,205

    4

    0,000

    0,112**

    Obrazovanje u školi

    33,716

    2

    0,000

    0,122**

    Obrazovanje u porodici

    9,524

    2

    0,009

    0,065**

    Obrazovanje na poslu

    115,133

    2

    0,000

    0,228**

    Stariji, hendikepirani

    27,917

    2

    0,000

    0,109**

    Pristanak na evakuaciju

    10,249

    1

    0,001

    0,068

    Pomoć – stariji, invalidi

    27,917

    2

    0,000

    0,109**

    Komšije – samostalno

    22,267

    2

    0,000

    0,098**

    Karta poplavnog rizika

    1,152

    2

    0,562

    0,022**

    Zvanično upozorenje

    7,189

    2

    0,027

    0,057**

    Potencijalne zaraze

    38,618

    2

    0,000

    0,130**

    Ventil za vodu

    46,227

    2

    0,000

    0,141

    Ventil za gas

    42,947

    2

    0,000

    0,152

    Prekidač za električnu energiju

    8,983

    2

    0,011

    0,063

    Rukovanje ventilom za vodu

    46,811

    2

    0,000

    0,141**

    Rukovanje ventilom za gas

    40,970

    2

    0,000

    0,147**

    Rukovanje prek. el. energije

    19,706

    2

    0,000

    0,094**

    Informacije od ukućana

    11,489

    1

    0,001

    -0,072

    Informacije o komšija

    4,308

    1

    0,038

    -0,045

    Informacije od drugara/ca

    28,127

    1

    0,000

    -0,113

    Informacije od familije

    4,694

    1

    0,030

    -0,047

    Informacije u školi

    2,156

    1

    0,142

    -0,032

    Informacije na fakultetu

    0,087

    1

    0,768

    -0,008

    Informacije kroz nef. sistem

    7,479

    1

    0,006

    -0,060

    Informacije na poslu

    93,291

    1

    0,000

    0,204

    Informacije u verskoj zajednici

    1,016

    1

    0,313

    -0,024

    Informacije na televiziji

    8,811

    1

    0,003

    -0,063

    Informacije na radiju

    0,465

    1

    0,495

    -0,016

    Informacije iz štampe

    2,094

    1

    0,148

    0,031

    Informacije preko interneta

    4,576

    1

    0,032

    0,046

    Prošli obuku

    4,812

    1

    0,028

    0,047

    Želja za obukom

    1,574

    2

    0,455

    0,026**

    Edukac. preko televizije

    14,829

    1

    0,000

    -0,081

    Edukac. preko radija

    1,048

    1

    0,306

    -0,023

    Edukac. preko video-igrica

    0,448

    1

    0,503

    0,018

    Edukac. preko interneta

    2,472

    1

    0,116

    0,034

    Edukac. preko predavanja

    6,400

    1

    0,011

    0,054

    Neformalni sistem

    0,123

    1

    0,726

    0,009

    * Statistički značajna povezanost – p ≤ 0,05

    ** Kramerov koeficijent za tabele veće od 2 sa 2

    Za ispitivanje povezanosti statusa zaposlenosti i neprekidnih zavisnih pro- menljivih o znanju, izabran je t-test nezavisnih uzoraka (independent samples T test).18 Statistički značajne razlike rezultata kod muškaraca i žena bilo je kod sledećih neprekidnih promenljivih o znanju (tabela 6): sistemi upozorenja (zaposleni građani: M = 2,34, SD = 1,20; nezaposleni: M = 2,10, SD = 1,14; t (1.859,6) = 4,80 p = 0,000, ek = 0,012 – mali uticaj); policija (zaposleni gra- đani: M = 2,68, SD = 1,26; nezaposleni: M = 2,51, SD = 1,24; t (2.353) = 3,21

    p = 0,001, ek = 0,0043 – mali uticaj); VSJ (zaposleni građani: M = 2,86, SD = 1,31; nezaposleni: M = 2,63, SD = 1,25; t (2.349) = 4,26 p = 0,000, ek = 0,002

    • veliki uticaj); štab za vanredne situacije (zaposleni građani: M = 2,70, SD = 1,28; nezaposleni: M = 2,52, SD = 1,25; t (2.347) = 3,25 p = 0,001, ek = 0,0076
    • mali uticaj).

    Građani koji su zaposleni su u većoj meri upoznati sa sistemima upozore- nja, nadležnostima policije, vatrogasno-spasilačkih jedinica i štabova u pri- rodnim katastrofama izazvanim poplavama.

     

  18. Pre pristupanja sproveđenja testa, bile su ispitane opšte i posebne pretpostavke za nje- govo sprovođenje.

Tabela 6: Rezultati t-testa (independent samples T test) poređenja srednje vredno- sti raznovrsnih varijabli o znanju u odnosu na status zaposlenosti građana

Levene’s Test for Equality of variances

T-test for Equality of Means

Zavisne promenljive

F

Sig.

t

df

Sig. (2-tailed)

Mean Difference

Std. Error Difference

95% Confidence Interval of the

Difference

Lower

Upper

Nivo znanja

5,854

0,017

-0,547

11,893

0,594

-0,183

0,335

-0,914

0,547

Mogućnost

plav. – 1 god.

3,673

0,055

-1,610

2.379

0,107

-0,092

0,057

-0,204

0,020

Mogućnost

plav. – 5 god.

0,000

0,989

-1,610

2.328

0,108

-0,095

0,059

-0,210

0,021

Sistemi upo-

zorenja

10,317

0,001

4,803

1.859,696

0,000

0,239

0,050

0,141

0,336

Policija

0,013

0,910

3,211

2.353

0,001

0,173

0,054

0,067

0,278

VSJ

0,001

0,977

4,268

2.349

0,000

0,236

0,055

0,127

0,344

Štab za van-

redne situacije

0,109

0,742

3,254

2.347

0,001

0,178

0,055

0,071

0,285

Putevi

evakuacije

1,572

0,210

1,832

2.344

0,067

0,101

0,055

-0,007

0,208

Obližnja

skloništa

0,681

0,409

-0,399

2.349

0,690

-0,021

0,053

-0,124

0,082

Procena ugrož. i

planovi

3,636

0,057

-2,453

2.341

0,014

-0,126

0,052

-0,227

-0,025

* Statistički značajna razlika rezultata testiranja – p ≤ 0,05

Rezultati Hi-kvadrat testa nezavisnosti (χ2) pokazali su da postoji statistički značajna veza između zaposlenosti građana i sledećih promenljivih o zalihama i planovima: zalihe u domu (p = 0,015 < 0,05, v = 0,06 – mali uticaj); zalihe hrane (p = 0,04 < 0,05, v = 0,09 – mali uticaj); zalihe vode (p = < 0,05, phi = 0,07 – mali uticaj); kramp (p = 0,11 < 0,05, phi = 0,075 – mali uticaj); aparat za gašenje početnih požara (p = 0,000 < 0,05, phi = 0,141 – mali uticaj); zalihe u automobilu (p = 0,000 < 0,05, v = 0,122 – mali uticaj); komplet prve pomoći u domu (p = 0,009 < 0,05, v = 0,130 – mali uticaj); komplet prve pomoći u vozi- lu (p = 0,000 < 0,05, v = 0,130 – mali uticaj); komplet prve pomoći – lako do stupno (p = 0,001 < 0,05, v = 0,086 – mali uticaj); plan za reagovanje (p = 0,001

< 0,05, v = 0,085 – mali uticaj); diskusija o planu (p = 0,004 < 0,05, v = 0,072 –

mali uticaj); kopije dokumenata (p = 0,000 < 0,05, v = 0,154 – mali uticaj); osi- guranje (p = 0,000 < 0,05, v = 0,130 – mali uticaj). S druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost sa promenljivama: radio-tranzistor (p = 0,163

> 0,05), baterijska lampa (p = 0,716 > 0,05), lopata (p = 0,076 > 0,05), motika i ašov (p = 0,696 > 0,05), obnavljanje zaliha (p = 0,289 > 0,05) (tabela 7).

Na osnovu rezultata, primećuje se da zaposleni građani u odnosu na neza- poslene:

− u većem procentu poseduju: zalihe (zaposleni 25,7%, nezaposleni 23,5%); zalihe hrane za jedan dan (zaposleni 20,6%, nezaposleni 19,2%), za četiri dana (zaposleni 63,8%, nezaposleni 57,6%); zalihe vode za jedan dan (zaposle- ni 24,8%, nezaposleni 21,6%) i za četiri dana (zaposleni 50,2%, nezaposleni 36,5%); lopatu (zaposleni 41,3%, nezaposleni 36%), kramp (zaposleni 27%,

nezaposleni 20,3%), motiku (zaposleni 32,3%, nezaposleni 68,9%), aparat za gašenje početnih požara (zaposleni 16,9%, nezaposleni 7,1%), zalihe u auto- mobilu (zaposleni 6,4%, nezaposleni 5,7%), poseduju prvu pomoć u kući (za- posleni 52%, nezaposleni 51%), drže komplet prve pomoći na lako dostupnom mestu (zaposleni 68%, nezaposleni 61%), pisani plan za reagovanje (zaposleni 12,4%, nezaposleni 10,6%), diskutuju sa članovima domaćinstva o planu (za- posleni 16%, nezaposleni 13,3%); osigurana im je kuća od posledica poplava (zaposleni 8,6%, nezaposleni 8,2%);

− u manjem procentu poseduju: zalihe hrane za dva dana (zaposleni 15,6%, nezaposleni 23,1%); zalihe vode za dva dana (zaposleni 25%, nezaposleni 41,9%); radio-tranzistor (zaposleni 16%, nezaposleni 19,3%), baterijsku lampu (zaposleni 37,9%, nezaposleni 39,1%); poseduju pisani plan za reagovanje (za- posleni 1%, nezaposleni 2,1%); kopije važnih finansijskih i ličnih dokumenata (zaposleni 26,8%, nezaposleni 28,4%).

Tabela 7: Prikaz rezultata Hi-kvadrat testa nezavisnosti (χ2) zaposlenosti i posedovanja zaliha i planova za reagovanje.

Value

df

Asymp. Sig. (2-sided)

Crames, v

Zalihe u domu

8,337

2

0,015

0,060

Zalihe hrane

6,247

2

0,044

0,093

Zalihe vode

21,332

2

0,000

0,178

Radio-tranzistor

1,942

1

0,163

-0,042**

Baterijska lampa

0,132

1

0,716

-0,012**

Lopata

3,158

1

0,076

0,052**

Kramp

6,492

1

0,011

0,075**

Motika i ašov

0,153

1

0,696

0,013**

Aparat za gašenje početnih požara

21,831

1

0,000

0,141**

Obnavljanje zaliha

2,480

2

0,289

0,045

Zalihe u automobilu

32,795

3

0,000

0,122

Komplet prve pomoći u domu

9,467

2

0,009

0,066

Komplet prve pomoći u vozilu

30,055

2

0,000

0,130

Komplet prve pomoći – lako

dostupno

14,451

2

0,001

0,086

Plan za reagovanje

16,637

3

0,001

0,085

Diskusija o planu

11,164

2

0,004

0,072

Kopije dokumenat

50,720

2

0,000

0,154

Osiguranje

38,890

2

0,000

0,130

* Statistički značajna povezanost – p ≤ 0,05

** Fi (phi) koeficijent, tabela 2 sa 2

Zaključak

Imajući u vidu rezultate istraživanja, došlo se do sledećih zaključaka. U odsnosu na nezaposlene građane, zaposleni su u većem procentu (većoj meri) preduzeli određene preventivne mere u cilju smanjenja materijalnih posledica poplave; uplatili bi novčana sredstva na neki od računa za pomoć žrtvama poplava; angažovali bi se u pružanju pomoći žrtvama poplava na terenu; du- gotrajne kiše i podizanje nivoa vode ih podstiču na razmišljanje o spremnosti za reagovanje; vršili su pripreme najmanje šest meseci; ne rade ništa da bi nivo spremnosti podigli na viši nivo; ocenjuju spremnost države za reagovanje na poplave; samopouzdani su u pogledu sopstvenih sposobnosti i sigurnosti da se izbore sa posledicama poplava; pridaju značaj preventivnim merama pre- duzetim u cilju smanjenja materijalnih posledica poplava; očekuju pomoć od komšija u prva 72 sata od nastanka poplave; obavešteni su o poplavnim ri- zicima u njihovim lokalnim samoupravama; ocenjuju efikasnost reagovanja vojske i štaba za vanredne situacije; znaju šta je poplava; poznaju bezbednosne procedure za reagovanje; evakuisali bi se na više spratove kuće, kod prijatelja; ističu da ih je neko u osnovnoj/srednjoj školi i poslu edukovao o poplavama; znaju gde žive stariji, hendikepirani i odojčad u lokalnoj zajednici; pristali bi na evakuaciju; znaju kakvu pomoć iziskuju starije osobe, invalidi i odojčad; misle da im se komšije mogu samostalno spasiti u slučaju poplava; nisu sigur- ni šta treba raditi nakon zvaničnog upozorenja o nailasku poplavnog talasa; upoznati su sa virusima i zarazama koje prate period nakon poplave; znaju gde se nalazi ventil za vodu, ventil za gas, prekidač električne energije; znaju da rukuju ventilom za vodu, ventilom za gas, prekidačem električne energije; stekli su informacije o poplavama na poslu, preko interneta; želeli bi da budu edukovani preko predavanja; upoznati su sa sistemima upozorenja, nadležno- stima policije, vatrogasno-spasilačkih jedinica i štabova u prirodnim katastro- fama izazvanim poplavama; poseduju: zalihe, zalihe hrane za jedan dan, i za

četiri dana, zalihe vode za jedan dan i za četiri dana, lopatu, kramp, motiku, aparat za gašenje početnih požara, zalihe u automobilu, poseduju prvu pomoć u kući, drže komplet prve pomoći na lako dostupnom mestu, pisani plan za reagovanje, diskutuju sa članovima domaćinstva o planu, osigurana im je kuća od posledica poplava.

S druge strane, građani koji nisu zaposleni, u većem procentu (većoj meri) bi se angažovali u nekom od prihvatnih centara za žrtve poplavljenih područ- ja; obilazak poplavljenih područja i izveštaji medija podstiču ih na razmišlja- nje o spremnosti za reagovanje na poplavu; još uvek nisu spremni, ali namera- vaju da to urade u narednih šest meseci; kao razloge za nepreduzimanje mera na ličnom planu navode: „to je veoma skupo“, „nemam podršku od strane lokalne zajednice“; očekuju pomoć od nevladinih humanitarnih organizacija, verskih organizacija u prva 72 sata od nastanka poplave; slažu se sa razlogom

„to je posao državnih organa“ i „previše košta“ za neangažovanje u pružanju pomoći ugroženim ljudima od poplava; ocenjuju efikasnost reagovanja va- trogasno-spasilačkih jedinica i službe hitne medicinske pomoći; evakuisali bi se kod komšija i u prihvatne centre; stekli su informacije o poplavama preko ukućana, komšija, drugara, preko familije, neformalnog sistema obrazovanja, televizije; prošli su obuku za postupanje u vanrednim situacijama; želeli bi da budu edukovani preko televizije; ističu da im niko nije u porodici pričao o poplavama; poseduju: zalihe hrane za dva dana, zalihe vode za dva dana, ra- dio-tranzistor, baterijsku lampu, pisani plan za reagovanje, kopije važnih fi- nansijskih i ličnih dokumenata.

Imajući u vidu iznete zaključke, mogu se dati sledeće preporuke za unapre- đenje spremnosti za reagovanje s obzirom na status zaposlenosti građana. Za- poslene građane treba podstaći da se angažuju u nekom od prihvatnih centara za žrtve poplave i da preduzmu mere spremnosti organizovanjem obilaska po- plavljenih područja. Nasuprot njima, građane koji su nezaposleni treba pod- staći da preduzmu preventivne mere, da uplate novčana sredstva za pomoć žrtvama poplava i da se angažuju u pružanju pomoći žrtvama poplava. Treba ih podstaći na razmišljanje o spremnosti za reagovanje (npr. prikazivanjem fotografija i video-snimaka o dugotrajnim kišama); edukovati ih o poplavama i bezbednosnim procedurama reagovanja (između ostalog, informisati ih o tome gde se nalaze ventili za vodu i gas i prekidači električne energije); infor- misati ih o mestima prebivališta starijih, hendikepiranih i odojčadi. Posebnu pažnju treba posvetiti podizanju nivoa svesti o neophodnosti evakuacije i na- činu postupanja nakon zvaničnog upozorenja o nailasku poplavnog talasa.

Literatura

  1. Bojičić, N; Development of the protection and rescue system in the Serbian Ministry of Interior, Bezbednost, vol. LV, br. 1/2013, MUP Republike Srbi- je, Beograd.
  2. Cohen, J. W; Statistical power analysis for the behavioral sciences, Lawrence Erlbaum Associates, Hillsdale, 1988.
  3. Cvetković, V; Dragicević, S; Spatial and temporal distribution of natural disasters. Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, vol. LXIV, br. 3/2014, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
  4. Cvetković, V; Dragićević, S; Petrović, M; Mijaković, S; Jakovljević, V; Gačić, J; Knowledge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natural disasters, Polish journal of environmental studies, vol. 24, br. 4/2015, Uniwersytet Warmińsko-Mazurski, Olsztyn.
  5. Cvetković, V; Spatial and temporal distribution of floods like natural emer- gency situations, objavljeno u: International scientific conference Archibald Reiss days, Kriminalističko-policijska akademija, Beograd, 2013.
  6. Cvetković, V; Spremnost za reagovanje na prirodnu katastrofu – pregled lit- erature, Bezbjednost, policija i građani, vol. XI, br. 1–2/2015, Visoka škola unutrašnjih poslova, Banja Luka.
  7. Cvеtkоvić, V; Fаktоri uticаја nа znаnjе i pеrcepciјu učеnikа srеdnjih škоlа u Bеоgrаdu о prirоdnim kаtаstrоfаmа izаzvаnim klizištimа, Bеzbеdnоst, vol. LVII, br. 1/2015, MUP Republike Srbije, Beograd.
  8. Cvеtkоvić, V; Gеоprоstоrnа i vrеmеnskа distribuciја vulkаnskih еrupciја, NBP – Journal of Criminalistics and Law, vol. XIX, br. 2/2014, Kriminalis- tičko-policijska akademija, Beograd.
  9. Cvеtkоvić, V; Pоliciја i prirоdnе kаtаstrоfе, Zаdužbinа Аndrејеvić, Bеоgrаd, 2016.
  10. Cvеtkоvić, V; Strаh i pоplаvе u Srbiјi: sprеmnоst grаđаnа zа rеаgоvаnjе nа prirоdnе kаtаstrоfе, Zbоrnik Mаticе srpskе zа društvеnа istrаživаnjа, vol. 155, br. 2/2016, Novi Sad.
  11. Gillespie, D. F; Streeter, L. C; Conceptualizating and measuring disaster preparedness, International Journal of Mass Emergencies and Disasters, vol. 5, br. 2/1987, International Research Committee on Disasters, Internation- al Sociological Association RC39, Mattoon.
  12. Gravetter, F. J; Wallnau, L. B; Statistics for the behavioral sciences, Wad- sworth, Belmont, 2004.
  13. Gаčić, Ј; Јаkоvlјеvić, V; Spеcifičnоsti sаvrеmеnоg sistеmа uprаvlјаnjа u vаnrеdnim situаciјаmа, Bеzbеdnоst, vol. LVI, br. 3/2014, MUP Republike Srbije, Beograd.
  14. Lindell, M. K; Tierney, K. J; Perry, R. W; Facing the Unexpected: Disaster Preparedness and Response in the United States, Joseph Henry Press, New York, 2001.
  15. Matsuda, Y; Okada, N; Community diagnosis for sustainable disaster pre- paredness, Journal of Natural Disaster Science, vol. 28, br. 1/2006, J-STAGE, Kyoto.
  16. Mileti, D; Disasters by Design: A Reassessment of Natural Hazards in the United States, Joseph Henry Press, New York, 1999.
  17. Мilојkоvić, B; Gеоtоpоgrаfskо оbеzbеđеnje upоtrеbе јеdinicа pоliciје u аkciјаmа zаštitе i spаsаvаnjа оd pоplаvа u mајu 2014. gоdinе, Bеzbеdnоst, vol. LVI, br. 3/2014, MUP Republike Srbije, Beograd.
  18. Paton, D; Johnston, D; Disasters and communities: vulnerability, resil- ience and preparedness, Disaster Prevention and Management, vol. 10, br. 4/2001, Emerald, Bingley.
  19. Rеpublički zаvоd zа stаtistiku; Dоstupnо nа: http://popis2011.stat. rs/?page_id=2134, 2015.
  20. Šikmаn, М; Аmidžić, G; Nаdlеžnоsti i ulоgа pоliciје u vаnrеdnim situаciјаmа u RS. Bеzbеdnоst, vol. LVI, br. 3/2014, MUP Republike Srbije, Beograd.

    Rezime

    Posledice poplava koje su zadesile područje Srbije u toku 2014. godine ukazale su na veoma nizak stepen spremnosti stanovni štva za reagovanje u takvim prirodnim katastrofama. Cilj kvan- titativnog istraživanja predstavlja ispitivanje uticaja zaposleno- sti na spremnost građana za reagovanje na prirodnu katastrofu izazvanu poplavom u Republici Srbiji. Imajući u vidu sve lokalne zajednice u Srbiji u kojima se dogodila poplava ili postoji visok rizik da se ona dogodi, metodom slučajnog uzorka odabrano je devetnaest od ukupno 150 opština, 23 grada i grada Beograda. U anketnom ispitivanju u kojem je učestvovalo 2.500 građana bila je primenjena strategija ispitivanja u domaćinstvima uz primenu višeetapnog slučajnog uzorka. Imajući u vidu predmet istraživa- nja, za njegovu realizaciju su odabrane lokalne zajednice sa viso- kim i niskim rizikom nastanka poplava. Shodno uslovima pod kojima se rezultati naučnog istraživanja mogu generalizovati na celokupnu populaciju građana Srbije, istraživanje je sprovedeno na teritoriji većeg broja lokalnih zajednica različitih po svojim de-

    mografsko-socijalnim karakteristikama. Obuhvaćene su gradske i seoske lokalne zajednice u različitim delovima Srbije: Obrenovac, Šabac, Kruševac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batoči- na, Svilajnac, Lapovo, Paraćin, Smed. Palanka, Jaša Tomić, Lozni- ca, Bajina Bašta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac i Užice.

    Rezultati istraživanja ukazuju da su zaposleni građani u većem procentu (meri) u odnosu na građane koji nisu zaposleni: pre- duzeli određene preventivne mere u cilju smanjenja materijalnih posledica poplave; uplatili bi novčana sredstva na neki od računa za pomoć žrtvama poplava; angažovali bi se u pružanju pomoći žrtvama poplava na terenu; dugotrajne kiše i podizanje nivoa vode podstiču ih na razmišljanje o spremnosti za reagovanje; vršili su pripreme najmanje šest meseci; ne rade ništa da bi nivo spremno- sti podigli na viši nivo; ocenjuju spremnost države za reagovanje na poplave; samopouzdani su u pogledu sopstvenih sposobnosti i sigurnosti da se izbore sa posledicama poplava; pridaju značaj preventivnim merama preduzetim u cilju smanjenja materijalnih posledica poplava; očekuju pomoć od komšija u prva 72 sata od nastanka poplave itd. U cilju podizanja nivoa spremnosti građana za reagovanje, zaposlene građane treba podstaći: da se angažuju u nekom od prihvatnih centara za žrtve poplave; da preduzmu mere spremnosti organizovanjem obilaska poplavljenih područ- ja. Nasuprot njima, građane koji su nezaposleni treba podstaći da preduzmu preventivne mere, da uplate novčana sredstva za pomoć žrtvama poplava i da se angažuju u pružanju pomoći žr- tvama poplava. Treba ih podstaći na razmišljanje o spremnosti za reagovanje (npr. prikazivanjem fotografija i video-snimaka o dugotrajnim kišama); edukovati ih o poplavama i bezbednosnim procedurama reagovanja (između ostalog, informisati ih o tome gde se nalaze ventili za vodu i gas i prekidači električne energi- je); informisati ih o mestima prebivališta starijih, hendikepiranih i odojčadi. Posebnu pažnju treba posvetiti podizanju nivoa svesti o neophodnosti evakuacije i načinu postupanja nakon zvaničnog upozorenja o nailasku poplavnog talasa.

    Orginalnost istraživanja ogleda se u činjenici da u Srbiji nikada nije sprovedeno istraživanje kojim bi se ispitalo stanje spremnosti građana za reagovanje. Rezultati istraživanja se mogu iskoristi- ti prilikom kreiranja strategija za unapređenje nivoa spremnosti građana za reagovanje s obzirom na njihovu zaposlenost. Istra- živanje ukazuje na koji način treba uticati na građane s obzirom na status zaposlenosti kako bi se spremnost podigla na viši nivo.

    INFLUENCE OF EMPLOYMENT STATUS ON CITIZEN PREPAREDNESS FOR RESPONSE

    TO NATURAL DISASTERS

    Vladimir M. Cvetković,PhD

    Academy of Criminalistic and Police Studies, Belgrade

    Summary: Consequences of floods that affected the territory of Serbia in 2014 indicated a very low level of preparedness of population to respond to natural disasters. Therefore, the aim of quantitative research is to examine the impact of fear on the will- ingness of citizens to respond to a natural disaster caused by the flood in the Republic of Serbia. Bearing in mind all local com- munities in Serbia where floods occurred or where there is a high risk of flooding, the sample was randomly selected consisting of 19 of 150 municipalities and 23 towns and the city of Belgrade. The survey used the strategy of testing in households with the use of a multi-stage random sample. The research results show that the citizens who are employed, in a higher percentage/to a greater extent compared to citizens who are not have taken certain pre- ventive measures aimed at reducing the tangible consequences of floods, would pay funds to an account to help flood victims, would engage in providing help to flood victims in the field, heavy rains make them think of preparedness for response and water level rise, they engaged in preparations for at least 6 months, do not do anything that would raise the level of preparedness to the next level, etc. The originality of the research lies in the fact that in Serbia the research has never been conducted to examine the state of preparedness of citizens to respond. Bearing in mind that

     

    1. Teaching Assistant, vladimir.cvetkovic@kpa.edu.rs.

      the research is based on the territory of Serbia, the conclusions can be generalized to the entire population. The research results can be used when creating a strategy for improving the level of preparedness of citizens to respond.

      Keywords: natural disasters, floods, citizens, employment, pre- paredness.

      Introduction

      There is no doubt that the consequences of floods represent one of the most serious dangers for human community.Although at one moment the occur- rences of compromising safety by phenomena of natural origin were ignored, now they are certainly gaining in importance.Primordial human commu- nity has always been confronted with a variety of natural disasters. Frequent and serious consequences that destroyed entire communities, because they lack rational explanation, have long been seen as a way of God’s wrath that is punishment to people for bad behaviour.More specifically, they were con- sidered special messages that were sent directly from God to punish sinners.Although this understanding of disasters played an important regulatory so- cial function, it wrongly suggested that people cannot be adequately protect- ed from natural disasters,and that the only way to protect themselves was properly and humbly acting in accordance with religious principles for God’s mercy. This, among other things, disburdened people of sharing, or taking

       

    2. V. Cvеtkоvić, Strаh i pоplаvе u Srbiјi: sprеmnоst grаđаnа zа rеаgоvаnjе nа prirоdnе kаtаstrоfе, Zbоrnik Mаticе srpskе zа društvеnа istrаživаnjа, vol 155, number 2/2016.

    3. V. Cvetković, Spatial and temporal distribution of floods like natural emergency situa- tions, In: International scientific conference Archibald Reiss days, Belgrade, 371-389, 2013;

      V. Cvetković, Geoprostorna i vremenska distribucija vulkanskih erupcija, NBP – Journal of Criminalistics and Law, vol. XIX, 2/2014, 153-171; V. Cvetković; S. Dragicević, Spatial and temporal distribution of natural disasters, Journal of the Geographical Institute Jovan Cvijic, vol 64, number 3/2014, 293-309.

    4. D. Paton; D. Johnston, Disasters and communities: vulnerability, resilience and prepar- edness, Disaster Prevention and Management, vol 10, number 4/2001, 270-277.

    5. D. Mileti, Disasters by Design: A Reassessment of Natural Hazards in the United States, New York, Joseph Henry Press, 1999, 101; M. K. Lindell; K. J. Tierney; R. W. Perry, Facing the Unexpected: Disaster Preparedness and Response in the United States, New York, 2001. 6 V. Cvеtkоvić, Pоliciја i prirоdnе kаtаstrоfе, Bеоgrаd, 2016; M. Šikmаn; G. Аmidžić; Nаdlеžnоsti i ulоgа pоliciје u vаnrеdnim situаciјаmа u RS, Bеzbеdnоst, vol 56, 3/2014, Be- ograd, 129-148; N. Bojičić, Development of the protection and rescue system in the Ser- bian Ministry of Interior, Bezbednost, vol 55, number 1/2013, Beograd, 160-183; J. Gаčić;

V. Јаkоvlјеvić, Spеcifičnоsti sаvrеmеnоg sistеmа uprаvlјаnjа u vаnrеdnim situаciјаmа, Bеzbеdnоst, vol 56, number 3/2014, Bеоgrаd, 64-78; V. Cvеtkоvić; B. Мilојkоvić, Uticај dеmоgrаfskih fаktоrа nа nivо infоrmisаnоsti grаđаnа о nаdlеžnоstimа pоliciје u prirоd- nim kаtаstrоfаmа, Bеzbеdnоst, 2016.

responsibility for any resulting consequences, because natural disasters were attributed, as mentioned before, to acting of higher forces.When it comes to floods, slowly but steadily for centuries applied principle of “the fight against floods” has turned into the new one that bears the name “living with floods”.For people to be able to live with floods, it requires an integrated management of natural disasters that includes mitigation, preparedness, response and re- covery from the effects of flooding.Preparedness as a concept in the theory of disasters includes the activities undertaken before natural disasters in order to improve the response and recovery of the resulting consequences.10 Thereby, preparedness implies knowledge and skills related to response (awareness of local flood risks, warning systems, and methods of response), as well as pos- session of inventories and plans.11

Research into influence of employment on citizen preparedness for re- sponse to consequences of floods cannot give a complete answer to all current issues, but it certainly can contribute to creating a more complete picture of it. Although great efforts have been made to clarify the most concerns by com- prehensive approach, it can be said that a large number of questions remain for further research. The research results can contribute to improving citizen preparedness for response to such events.

 

  1. V. Cvеtkоvić, Gеоprоstоrnа i vrеmеnskа distribuciја vulkаnskih еrupciја, NBP – Journal of Criminalistics and Law, vol. XIX, 2/2014, 153-171, 2014.

  2. B. Мilојkоvić, Gеоtоpоgrаfskо оbеzbеđеnje upоtrеbе јеdinicа pоliciје u аkciјаmа zаštitе i spаsаvаnjа оd pоplаvа u mајu 2014. gоdinе, Bеzbеdnоst, vol 56, number 3/2014, 6-31. 9 V. Cvеtkоvić, Fаktоri uticаја nа znаnjе i pеrcepciјu učеnikа srеdnjih škоlа u Bеоgrаdu о prirоdnim kаtаstrоfаmа izаzvаnim klizištimа, Bеzbеdnоst, vol 57, number 1/2015, 32-50. 10 D. F. Gillespie; L. C. Streeter, Conceptualizating and measuring disaster preparedness, International Journal of Mass Emergencies and Disasters, 5(2), 1987 155-176; Y. Matsuda;

N. Okada, N. Community diagnosis for sustainable disaster preparedness, Journal of Nat- ural Disaster Science, vol 28, number 1/2006, 25-33.

11 V. Cvetković; S. Dragićević; M. Petrović; S. Mijaković; V. Jakovljević; J. Gačić, Knowl- edge and perception of secondary school students in Belgrade about earthquakes as natu- ral disasters, Polish journal of environmental studies, vol 24, number 4/2015, 1553-1561; V. Cvetković, Spremnost za reagovanje na prirodnu katastrofu – pregled literature, Bezbjed- nost, policija i građani, vol XI, number 1-2/2015, 165-183.

  1. Methodology of research

    Operationalization of the theoretical notion of preparedness to respond has given three dimensions that have been studied by identification of larger num- ber of variables for each one. (Figure 1). Perception of preparedness includes variables on preparedness at different levels; barriers for raising the level of preparedness; variables on the expectation on help from different categories of people and organizations; assessment of effectiveness of the first responders to respond. Knowledge through variables related to the level of knowledge was examined; flood risk map; knowing where they are and how to use them, willingness to train, willingness for methods of education, the way to obtain the information about floods. And the third dimension, supplies related to having oral/written plans, having supplies of food and water, a transistor radio, flashlight, hoe, shovel, hoe and spade, first aid kit, insurance.

     

    Figure 1. Study design

    For the purposes of the survey, the statistical method and the method of empirical generalization were used to stratify the local communities with high and low risk of flooding in the Republic of Serbia. Thus the stratum was obtained, i.e. the population that consisted of adult residents of local com- munities where flooding took place or where a risk of flooding existed. The research included the following communities: Obrenovac, Sabac, Krusevac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batocina, Svilajnac, Lapovo, Paracin, Smederevska Palanka, Jasa Tomic, Loznica, Bajina Basta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac and Uzice (Picture 1).

     

    Picture 1. Map overview of geospatial disposition of surveyed correspondents by local communities in the Republic of Serbia

    1. Sample

      The population consists of all adult residents of local communities in which there is a risk of flash flood or flood caused by dam failure. The sample size has been adjusted with the geographical (local communities from all regions of Serbia will be represented) and demographic size of the communities them- selves. It was randomly selected the sample of 19 out of 150 municipalities and 23 towns and the city of Belgrade (Table 1). The research was undertaken in those areas that were most affected related to the amount of water or potential risk. In the survey, questioning strategy was applied to households with the use of a multi-stage random sample. In the first step, which refers to the primary causal units, parts of community in the research were selected. This process was accompanied by creation of a map and determination of percentage share

      of each such segment in the total sample. In the second stage, streets or sections of streets were determined on the level of primary causal units. Each research core was determined as the path with specified start and end points of move- ment. In the next step, the households in which the survey would be conducted were defined. The number of households is harmonized with population count of community. The final step referred to the selection of respondents within households previously defined. The respondents were selected following the procedure of the next birthday for adult members of the household. The pro- cess of interviewing for each local authority was held three days a week (includ- ing weekends) at different times of days. The study included 2.500 persons.12

      commuity

       

      square

       

      of house-

       

      respond-

       

      es (%)

       

      Table 1. The number of the respondents in local communities in the study

      Local

      Total

      area

      Localities

      Population

      Number holds

      Number of

      ents

      Percentag-

      Obrenovac

      410

      29

      72682

      7752

      178

      7,12

      Šabac

      797

      52

      114548

      19585

      140

      5,60

      Kruševac

      854

      101

      131368

      19342

      180

      7,20

      Kregujevac

      835

      5

      179417

      49969

      191

      7,64

      Sremska Mitrovica

      762

      26

      78776

      14213

      174

      6,96

      Priboj

      553

      33

      26386

      6199

      122

      4,88

      Batočina

      136

      11

      11525

      1678

      80

      3,20

      Svilajnac

      336

      22

      22940

      3141

      115

      4,60

      Lapovo

      55

      2

      7650

      2300

      39

      1,56

      Paraćin

      542

      35

      53327

      8565

      147

      5,88

      Smederevska Palanka

      421

      18

      49185

      8700

      205

      8,20

      Sečanj – Jaša Tomić

      82

      1

      2373

      1111

      97

      3,88

      Loznica

      612

      54

      78136

      6666

      149

      5,96

      Bajina Bašta

      673

      36

      7432

      3014

      50

      2,00

      Smederevo

      484

      28

      107048

      20948

      145

      5,80

      Novi Sad

      699

      16

      346163

      72513

      150

      6,00

      Kraljevo

      1530

      92

      123724

      19360

      141

      5,64

      Rekovac

      336

      32

      10525

      710

      50

      2,00

      Užice

      667

      41

      76886

      17836

      147

      5,88

      Total: 19

      10784

      634

      1500091

      283602

      2500

      100

       

      12 V. Cvetković, Influence of Income Level on Citizen Preparedness for Response to Natu- ral Disasters, Vojno delo, 2016/4, Beograd; V. Cvеtkоvić, Uticај mоtivisаnоsti nа sprеmnоst grаđаnа Rеpublikе Srbiје dа rеаguјu nа prirоdnu kаtаstrоfu izаzvаnu pоplаvоm, Vојnо dеlо, 3/2016, Beograd.

      According to the Statistical Office of Serbia, women have a share of 51.3% and men 48.7% in overall population.13 Observed in absolute numbers, of to- tal 7,498,001 inhabitants, in Serbia there live 3,852,071 women and 3,645,930 men. Similar as in the entire population, the sample has more women (50.2%) than men (49.8%). In 2014, the average age of respondents was 39.95 (men 40.9 and women 38.61). Observing the educational structure of citizens who are included in the survey sample, it can also be noted that the majority of population (41.3%) has secondary/four-year education. The smallest percent- age of population has completed master (2.9%) and doctoral studies (0.4%). Marital status can be viewed from the aspect of legal marital status and factual marital status which also includes persons living in extramarital community. In the sample, the married people account for 54.6%, widow/widower 3%, the unmarried (single) 18.8%, the engaged 2.7% and in relationship 16.9%. Table 2 gives a detailed overview of the sample structure of surveyed citizens.

      Table 2. Sample structure of interviewed citizens

      Variables

      Categories

      Frequency

      Percentages (%)

      Gender

      Male

      1244

      49.8

      Female

      1256

      50.2

      Age

      18-28

      711

      28.4

      28-38

      554

      22.2

      38-48

      521

      20.8

      48-58

      492

      19.7

      58-68

      169

      6.8

      Over 68

      53

      2.2

      Education

      Primary

      180

      7.2

      Secondary/3 years

      520

      20.8

      Secondary/4 years

      1032

      41.3

      Higher

      245

      9.8

      High

      439

      17.6

      Master

      73

      2.9

      Doctorate

      11

      0.4

      Marital status

      Single

      470

      18.8

      In relationship

      423

      16.9

      Engaged

      67

      2.7

      Married

      1366

      54.6

      Divorced

      99

      4.0

      Widow / widower

      75

      3.0

       

      13 Rеpublički zаvоd zа stаtistiku, dоstupnо nа: http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134, 2011.

      Distance between household and river (km)

      Up to 2 km

      1479

      59.2

      From 2 to 5

      744

      29.8

      From 5 to 10

      231

      9.2

      Over 10

      46

      1.8

      Number of household members

      Up to 2

      63

      2.5

      From 2 to 4

      1223

      48.9

      From 4 to 6

      639

      25.6

      Over 6

      575

      23.0

      Employment status

      Yes

      1519

      60.8

      No

      883

      35.3

      Size of apartment / house (m2)

      Up to 35

      128

      3.9

      35-60

      237

      7.2

      60-80

      279

      8.5

      80-100

      126

      3.9

      Over 100

      45

      1.4

      Income level – monthly

      Up to 25.000 RSD

      727

      29.1

      Up to 50.000 RSD

      935

      37.4

      U to 75.000 RSD

      475

      19.0

      Over 90.0000 RSD

      191

      7.6

      * 1 US Dollar = 111 RSD

    2. Instrument

      For validity and reliability studies of the data gathering instrument five steps were taken. In the first step, we determined some scales used for meas- uring the preparedness of citizens to respond to disasters in general or to a specific natural disaster. A research conducted during 2007 on the territory of the United States was conducted using a questionnaire containing 55 ques- tions which covered the following topics: severity/efficacy, awareness and per- ception on risk, stages of changes, personal responses to disasters, prevention, supplies, house plans, plans of local communities, training and exercises, vol- unteerism, inability, demography. In the second step we determined dimen- sions of preparedness of citizens to respond to the flood as an actual natural disaster. The third step included the aforementioned operationalization of preparedness for response and deciding on the three basic dimensions (per- ception of preparedness to respond, knowledge and supplies). In the fourth step, we defined variables for each dimension (perceptions of preparedness to respond – 46 variables; knowledge – 50 and supplies – 18), then for each variable there was adapted or specially designed question in instrument. The fifth and final step was to carry out preliminary (pilot) study in Batočina with the aim of checking the constructed instrument (its internal compliance with

      the scale, i.e. the degree of relatedness of items of which it is composed, and whether instructions, questions and values on the scale are clear).

    3. Data analysis

      Statistical analysis of the collected data was performed by IBM’s software package SPSS. Chi-square test of independence (χ2) was used for testing the connection between gender and categorical variables on perception, knowl- edge and having supplies and plans for a natural disaster caused by flood. On that occasion the additional assumptions were completed about minimum ex- pected frequency in each cell, which amounted to five or more. The assessment of impact level was performed by phi coefficient representing the correlation coefficient ranging from 0 to 1, where a higher number indicates a stronger relationship between the two variables. Koen criteria were used: from 0.10 for small, 0.30 for medium and 0.50 for large effect.14 For tables larger than 2 by 2, to assess the impact level Cramer’s v coefficient was used which takes into account the number of degrees of freedom. Accordingly, for R-1 or K-1 equal to 1, we used the following criteria of impact size: small = 0.01, medium =

      0.30 and large = 0.50.15 To test the connection between gender and continuous

      dependent variables on the perception, knowledge and having supplies and plans for natural disasters caused by floods, it was selected independent sam- ples t-test. Before proceeding to the implementation of the test, we examined general and specific assumptions for its implementation.

  2. Research results

Chi-square test of independence (χ2) examined the correlation between employment and categorical variables on the perception of preparedness for response to a natural disaster caused by flood. The results of Chi-square test of independence (χ2) (with continuity correction by Yeats, referring to tables 2 x 2) have shown that there is a statistically significant relationship between par- enthood and the following variables: preventive measures (p = 0,004 < 0,05, v = 0,070 – small impact); financial resources (p = 0.000 < 0,05, phi = 0.144 – small impact); engaged in the field (p = 0.034 < 0,05, phi = 0.046 – small impact); engaged in shelters (p = 0.000 < 0.05, phi = – 0.07 – small impact); vis- iting flood-hit areas (p = 0.001 < 0.05, phi = -0.07 – small impact); river level rise (p = 0,001 < 0,05, phi = 0,068 – small impact); media reports (p = 0,004 < 0,05, phi = -0,062 – small impact); heavy rains (p = 0,030 < 0,05, phi = 0,046

 

14 J. W. Cohen, Statistical power analysis for the behavioral sciences, Hillsdale, 1988.

15 F. J. Gravetter, L. B. Wallnau, Statistics for the behavioral sciences, Belmont, 2004.

– small impact); level of preparedness (p = 0,004 < 0,05, phi = 0,088 – small impact). On the other hand, there was no statistically significant relationship with the variable of heavy rains: (p = 0.034 > 0.05) (Table 3).

Based on the results, it is noticed that the employed citizens compared to the unemployed citizens:

− in a higher percentage – have undertaken certain preventive measures aimed at reducing the tangible consequences caused by floods (employed cit- izens – 16.2%, unemployed – 13.2%); would deposit funds to an account to help flood victims (employed people – 36.4%, unemployed – 22.5%); would en- gage in the field in providing help to flood victims (employed people – 18.1% unemployed – 14.6%); heavy rains make them think about preparedness for responding (employed people – 41.3%, unemployed – 36.7%), water level rise (employed people – 40.8%, unemployed – 34%); have performed preparations for at least 6 months (employed people – 4.4%, unemployed – 2.1%); do not do anything to raise the level of preparedness to the next level (employed people

– 61.3% unemployed – 58.4%);

− in a lower percentage – would engage in one of reception centres for the victims of the flooded areas (employed people – 3.7% unemployed – 7.2%); vis- iting flooded areas makes them think about preparedness for responding to a flood (employed people – 7.9%; unemployed – 12.3%), media reports (employed people – 26.2% unemployed – 31.9%); are not yet prepared but intend to get prepared in the next 6 months (employed people – 11.5% unemployed – 14.8%).

Table 3. Results of chi-square test of independence (χ2) of employment and variables on perception of preparedness to respond

Value

df

Asymp. Sig. (2-sided)

Phi coefficient

Preventive measures

10,809

2

,004*

,070**

Financial resources

46,630

1

,000*

,144

Engaged in the filed

4,474

1

,034*

,046

Engaged in shelters

12,896

1

,000*

-,077

Visiting flooded areas

11,295

1

,001*

-,073

Heavy rains

4,708

1

,030*

,046

River level rise

10,114

1

,001*

,068

Media reports

8,301

1

,004*

-,062

Level of preparedness

17,171

5

,004*

,088**

* Statistically significant correlation – p ≤ 0.05

** Cramer’s V coefficient for tables larger than 2 x 2

The correlation between the employment status of citizens and the contin- uous dependent variable on the perception was tested by independent samples

t test. It tested statistically significant difference between the mean values of all continuous variables on the perception of employed and unemployed cit- izens.16 Statistically significant differences of the results in the employed and unemployed citizens are present in the following continuous variable: state preparedness (employed citizens: M = 2.99, SD = 1.03, unemployed: M = 2.91, SD = 1.18; t (1779.3) = 2.13, p = 0.035, ek = 0.0025 – small influence); personal capacities (employed citizens: M = 3.05, SD = 1.00; unemployed: M = 2.90, SD

= 1.07; t (1751.4) = 3.26, p = 0.001, ek = 0.006 – small influence); importance of preventive measures (employed citizens: M = 3.30, SD = 1.13; unemployed: M = 3.14, SD = 1.15; t (2378) = 3.34, p = 0.001, ek = 0.004 – small influence) ;

it is very expensive (employed citizens: M = 2.67, SD = 1.29; unemployed: M

= 2.89, SD = 1.37; t (2339) = -3.34, p = 0.001, ek = 0.004 – small influence);

I have no support (employed citizens: M = 2.67, SD = 1.28; unemployed: M

= 2.87, SD = 1.37; t (1706.9) = -3.47, p = 0.001, ek = 0.007 – small influence);

household members (employed citizens: M = 4.18, SD = 1.30; unemployed: M = 4.37, SD = 1.11; t (2029) = -3.79, p = 0.000, ek = 0.007 – small influence);

neighbours (employed citizens: M = 3.56, SD = 1.28; unemployed: M = 3.37, SD = 1.21; t (1894.4) = -2.19, p = 0.028, ek = 0.002 – small influence); NHO (employed citizens: M = 2.42, SD = 1.17; unemployed: M = 2.53, SD = 1.17; t (1795.9) = -2.154, p = 0.031, ek = 0.002 – small influence); religious com- munity (employees citizens: M = 2.32, SD = 1.20; unemployed: M = 2.50, SD

= 1.26; t (2342) = -3.42, p = 0.001, ek = 0.004 – small influence); awareness (employees citizens: M = 2.85, SD = 1.25; unemployed: M = 2.73, SD = 1.24; t (2391) = 2.62, p = 0.024, ek = 0.0028 – small influence); job of state author- ities (employed citizens: M = 2.89, SD = 1.23; unemployed: M = 3.04, SD =

1.27; t (2243) = -2.74, p = 0.006, ek = 0.0033 – little influence); it is too costly (employed citizens: M = 2.28 SD = 1.11; unemployed: M = 2.50, SD = 1.34; t (1410.1) = -3.99, p = 0.000, ek = 0.011 – small influence); efficiency of the first responders (employed citizens: M = 3.58, SD = 1.24; unemployed: M = 3.39, SD = 1.34; t (1663.6) = 3.35, p = 0.001, ek = 0, 0067 – little influence); efficiency of emergency services (employed citizens: M = 3.58, SD = 1.16; unemployed: M = 3.36, SD = 1.31; t (1598.5) = 4.11, p = 0.000, ek = 0,010- small influence);

efficiency of the army (employed citizens: M = 3.79, SD = 1.28; unemployed: M = 3.63, SD = 1.41; t (1632.5) = 2.75, p = 0.006, ek = 0, 0046 – small in-

fluence); efficiency of staff for emergency situations (employed citizens: M = 3.43, SD = 1.32; unemployed: M = 3.24, SD = 1.42; t (1666) = 3.34, p = 0.001,

ek = 0.0066 – small influence) (Table 4).

In employed citizens, there was a higher level: assessments of state prepar- edness for response to floods; confidence in personal skills and security to cope with consequences of floods; giving importance to preventive measures taken

 

16 Before the test was conducted, both general and special assumptions for its conduct were examined.

to reduce the tangible consequences of floods; expectations of help from neigh- bours in the first 72 hours after occurrence of floods; level of awareness of flood risks in their local authorities; assessments of responding efficiency of the army and stuff for emergency situations in natural disasters caused by floods;

  • There was a lower level of: agreement with reason ,,it is very expensive”, ,,I have no support from the local community”, for not taking preventive meas- ures at the personal level; expectations of help from non-governmental hu- manitarian organizations, religious organizations in the first 72 hours after occurrence of floods; agreement with reason ,,it is the job of state authority” and ,,it is too costly” for not engaging in providing help to affected people by floods; assessments of responding efficiency of first responders and emergency medical assistance in natural disasters caused by floods.

    Table 4. Results of independent T – test of comparison of mean value of various variables on the perception of preparedness

    in relation to citizen employment status

    Levene’s test for equality of

    variances

    T-test for Equality of Means

    Dependent variables

    F

    Sig.

    t

    df

    Sig. (2-tailed)

    Mean Difference

    Std. Error Difference

    95% Confi- dence Interval of the Differ-

    ence

    Low- er

    Up- per

    Individual prepar-

    edness

    11,709

    ,001

    1,459

    1780,281

    ,145

    ,066

    ,045

    -,023

    ,154

    Household prepar-

    edness

    12,508

    ,000

    -1,422

    1776,648

    ,155

    -,060

    ,042

    -,143

    ,023

    State preparedness

    9,332

    ,002

    2,115

    1779,332

    ,035*

    ,100

    ,047

    ,007

    ,193

    Preparedness of local

    community

    7,277

    ,007

    1,246

    1767,605

    ,213

    ,062

    ,050

    -,035

    ,159

    Personal skills

    11,413

    ,001

    3,262

    1751,423

    ,001*

    ,146

    ,045

    ,058

    ,234

    Importance of pre-

    ventive measures

    ,203

    ,653

    3,340

    2378

    ,001*

    ,162

    ,048

    ,067

    ,257

    ISS

    14,173

    ,000

    -,104

    1697,415

    ,917

    -,006

    ,058

    -,120

    ,108

    I am not threatened

    ,078

    ,780

    ,229

    2368

    ,819

    ,014

    ,062

    -,108

    ,136

    I have no time for

    that

    5,488

    ,019

    -1,394

    1703,923

    ,163

    -,082

    ,059

    -,197

    ,033

    It is very expensive

    1,965

    ,161

    -3,349

    2339

    ,001*

    -,190

    ,057

    -,301

    -,079

    It will not influence

    on safety

    ,561

    ,454

    -1,000

    2342

    ,317

    -,056

    ,056

    -,167

    ,054

    I am not capable

    23,921

    ,000

    -1,289

    1641,626

    ,198

    -,076

    ,059

    -,191

    ,040

    I have no support

    4,241

    ,040

    -3,477

    1706,949

    ,001*

    -,199

    ,057

    -,312

    -,087

    I cannot prevent it

    10,152

    ,001

    ,295

    1738,900

    ,768

    ,017

    ,059

    -,099

    ,134

    Household members

    44,119

    ,000

    -3,796

    2029,491

    ,000*

    -,193

    ,051

    -,292

    -,093

    Neighbours

    7,502

    ,006

    -2,194

    1894,462

    ,028*

    -,116

    ,053

    -,220

    -,012

    NHO

    ,016

    ,901

    -2,153

    2345

    ,031*

    -,108

    ,050

    -,207

    -,010

    MHO

    1,331

    ,249

    -1,286

    2344

    ,198

    -,064

    ,049

    -,160

    ,033

    Religious community

    2,148

    ,143

    -3,424

    2342

    ,001*

    -,180

    ,053

    -,283

    -,077

    Police

    ,197

    ,657

    -,103

    2354

    ,918

    -,006

    ,057

    -,117

    ,105

    First responders

    2,061

    ,151

    1,658

    2359

    ,097

    ,087

    ,053

    -,016

    ,190

    Emergency medical

    service

    3,966

    ,047

    1,108

    1723,401

    ,268

    ,060

    ,054

    -,046

    ,166

    Army

    ,000

    ,998

    -1,209

    2358

    ,227

    -,069

    ,057

    -,182

    ,043

    Self-organized indi-

    viduals

    2,240

    ,135

    -,508

    2358

    ,611

    -,029

    ,058

    -,142

    ,084

    Awareness

    ,620

    ,431

    2,262

    2391

    ,024*

    ,120

    ,053

    ,016

    ,224

    Help would not mean

    much

    17,075

    ,000

    -,991

    1517,027

    ,322

    -,056

    ,057

    -,167

    ,055

    Others would help

    13,677

    ,000

    -,159

    1543,632

    ,873

    -,009

    ,055

    -,117

    ,100

    Job of state author-

    ities

    ,909

    ,340

    -2,740

    2243

    ,006*

    -,151

    ,055

    -,259

    -,043

    Citizens from flood-

    ed areas

    19,787

    ,000

    ,153

    1506,684

    ,878

    ,009

    ,056

    -,101

    ,118

    Lack of time

    5,233

    ,022

    ,960

    1600,537

    ,337

    ,056

    ,058

    -,058

    ,170

    It is too expensive

    45,819

    ,000

    -3,990

    1410,187

    ,000*

    -,223

    ,056

    -,333

    -,113

    Police efficiency

    11,627

    ,001

    ,775

    1631,301

    ,439

    ,044

    ,056

    -,067

    ,154

    Efficiency of first

    responders

    8,628

    ,003

    3,352

    1663,683

    ,001*

    ,188

    ,056

    ,078

    ,299

    Efficiency of emer-

    gency service

    24,430

    ,000

    4,110

    1598,512

    ,000*

    ,222

    ,054

    ,116

    ,329

    Efficiency of army

    21,515

    ,000

    2,750

    1632,508

    ,006*

    ,161

    ,059

    ,046

    ,276

    Efficiency of stuff for

    emergency situations

    6,756

    ,009

    3,344

    1666,040

    ,001*

    ,200

    ,060

    ,083

    ,317

    * Statistically significant difference of test results – p ≤ 0.05

    The results of Chi-square test of independence (χ2) showed a statistically significant correlation between the employment status of citizens and the fol- lowing variables of knowledge on natural disasters caused by floods: knowl- edge on floods (p = 0.001 < 0.05, v = 0.077 – small influence); familiarity with safety procedures (p = 0.002 < 0.05, v = 0,075 – small influence); evacuation (p = 0.000 < 0.05, v = 0.112 – small influence); education at school (p = 0.000

    < 0.05, v = 0.122 – small influence); education within family (p = 0.009 < 0.05, v = 0.065 – small influence); education at work (p = 0.000 < 0.05, v = 0.228

  • small influence); elders, disabled (p = 0.000 < 0.05, v = 0.109 – small influ- ence); consent to evacuation (p = 0.001 < 0.05, v = 0,068 – small influence);

help – elders, disabled (p = 0.000 < 0.05, v = 0.109 – small influence); neigh- bours – individually (p = 0.000 < 0.05, v = 0.098 – small influence); potential infection (p = 0.000 < 0.05, v = 0.130 – small influence); water valve (p = 0.000

< 0.05, phi = 0.141 – small influence); gas valve (p = 0.000 < 0.05, phi = 0.152

– small influence); electricity switch (p = 0.011 < 0.05, phi = 0.063 – small in- fluence); handling water valve (p = 0.000 < 0.05, phi = 0.141 – small influence); handling gas valve (p = 0.000 < 0.05, phi = 0.147 – small influence); handling electricity switch (p = 0.000 < 0.05, phi = 0.094 – small influence); information from household members (p = 0.001 < 0.05, phi = -0.072 – small influence); neighbours (p = 0.038 < 0.05, phi = -0.045 – small influence), friend (p = 0.000 < 0.05, phi = -0.113 – small influence); relatives (p = 0.030 < 0.05, phi =

-0.047 – little influence); informal system (p = 0.006 < 0.05, phi = 0.060 – small influence); at work (p = 0.000 <0.05, phi = 0.204 – small influence); television (p = 0.003 < 0.05, phi = -0.063 – small influence); Internet (p = 0.032 < 0.05, phi = 0.046 – a small effect); lectures (p = 0.028 < 0.05, phi = 0.047 – small influence); television (p = 0.000 <0.05, phi = -0.081 – little influence); lectures (p = 0.011 <0.05, phi = 0.054 – a small effect). On the other hand, there was no statistically significant correlation with the variables: flood risk map (p = 0.562 > 0.05); official warning (p = 0.027 > 0.05); information at school (p = 0.142 > 0.05); information on the faculty (p = 0.768 > 0.05); information in a religious community (p = 0.313 > 0.05); information on the radio (p = 0.495 < 0.05); information in the press (p = 0.148 > 0.05); desire for training (p = 0.455

> 0.05); radio (p = 0.306 < 0.05); video games (p = 0.503 > 0.05); Internet (p =

0.116 < 0.05); informal system (p = 0.726 > 0.05) (Table 5).

Based on the results, it is noticed that employed citizens compared to un- employed citizens:

− In a higher percentage: know what flood is (employed people – 83.6%, unemployed – 77.6%); are familiar with safety procedures for response (em- ployed people – 26.2%, unemployed – 20.3%); would evacuate to the upper floors of the house (employed people – 39.7%, unemployed – 32.6%), to friend’s place (employed people – 36.9%, unemployed – 34.1%); point out that some- one at primary/secondary school (employed people – 26.2%, unemployed – 27.7%) and at work (employed people – 40.5%, unemployed – 19.1%) educated them on floods; they know where elders, disabled and infants live in the local community (employed people – 44.9%, unemployed – 38.8%); would agree to be evacuated (employed people – 92.6%, unemployed – 88.6%); they know what assistance is required by elders, disabled and infants (employed people – 57.2%, unemployed – 45.9%); think that their neighbours can independently save themselves in case of flooding (citizens employed – 40%, unemployed – 36.4%); not sure what to do after official warning about the approach of the flood wave (employed people – 38.5%, unemployed – 33.6%); are familiar with

viruses and infections that accompany period after the floods (employed peo- ple – 50.7%, unemployed – 37.8%); they know where water valve is located (employed people – 82.2%, unemployed – 74.2%), gas valve (employed people

  • 55%, unemployed – 50.9%), electricity switch (employed citizens – 79 , 5%, unemployed – 77.6%); know how to handle the water valve (employed people
  • 79.3%, unemployed – 67%), gas valve (employed people – 55.9%, unemployed
  • 43.4%), electricity switch (employed people – 75, 6%, unemployed – 67.1%); acquired information about floods at work (employed people – 20.3%, the un- employed – 5.2%) over the Internet (employed people – 30.3%, unemployed
  • 26%); they would like to be educated through lectures (employed people – 32.6%, unemployed – 27.4%);

    − in a lower percentage: would evacuate to neighbour’s place (employed people – 9%, unemployed – 11.6%) and to shelters (employed people – 11.4%, unemployed – 17.7%); got information about floods from household members (employed people – 28.5%, unemployed – 35.4%), neighbours (employed peo- ple – 14.4%, unemployed – 17.8%), friends (employed people – 8.6% , the un- employed – 15.9%), relatives (employed people – 10.7%, unemployed – 13.9%), informal education system (employed people – 7.3%, unemployed – 10.8%), television (employed people – 56.6%, unemployed – 63%); trained to act in emergency situations (employed people – 6.6%, unemployed – 4.3%); would like to be educated through television (employed people – 59.4%, unemployed

  • 67.6%); point out that no one within family did not talk about floods (em- ployed people – 40.2%, unemployed – 44.3%).

Table 5. Review of results of Chi-square test of independence (χ2) of employment status of citizens and knowledge as an element of preparedness for response.

Value

df

Asymp. Sig.

(2-sided)

Phi

Knowledge on floods

13,618

2

,001

,077**

Familiarity with safety procedures

12,635

2

,002

,075**

Evacuation

27,205

4

,000

,112**

Education at school

33,716

2

,000

,122**

Education within family

9,524

2

,009

,065**

Education at work

115,133

2

,000

,228**

Elders, disabled

27,917

2

,000

,109**

Consent to evacuation

10,249

1

,001

,068

Help – elders, disabled

27,917

2

,000

,109**

Neighbours – individually

22,267

2

,000

,098**

Flood risk map

1,152

2

,562

,022**

Official warning

7,189

2

,027

,057**

Potential infections

38,618

2

,000

,130**

Water valve

46,227

2

,000

,141

Gas valve

42,947

2

,000

,152

Electricity switch

8,983

2

,011

,063

Handling water valve

46,811

2

,000

,141**

Handling gas valve

40,970

2

,000

,147**

Handling electricity switch

19,706

2

,000

,094**

Information from family members

11,489

1

,001

-,072

Information from neighbours

4,308

1

,038

-,045

Information from friends

28,127

1

,000

-,113

Information from relatives

4,694

1

,030

-,047

Information at school

2,156

1

,142

-,032

Information at faculty

,087

1

,768

-,008

Information through an informal system

7,479

1

,006

-,060

Information at work

93,291

1

,000

,204

Information within religious community

1,016

1

,313

-,024

Information on television

8,811

1

,003

-,063

Information on the radio

,465

1

,495

-,016

Information in the press

2,094

1

,148

,031

Information via the Internet

4,576

1

,032

,046

Trained

4,812

1

,028

,047

Desire for training

1,574

2

,455

,026**

Education via television

14,829

1

,000

-,081

Education on the radio

1,048

1

,306

-,023

Education through video – game

,448

1

,503

,018

Education via the Internet

2,472

1

,116

,034

Education through lectures

6,400

1

,011

,054

Informal system

,123

1

,726

,009

Statistically significant correlation – p ≤ 0.05

** Cramer’s coefficient for tables bigger than 2 x 2

Correlation between employment status and continuous dependent variable of knowledge was tested using independent samples t test. Statistically signifi- cant differences of results in men and women were in the following continuous variable of knowledge (Table 6): warning systems (employed citizens: M = 2.34, SD = 1.20; unemployed: M = 2.10, SD = 1 14; t (1859.6) = 4.80, p = 0.000, ek =

0.012 – small influence); police (employed citizens: M = 2.68, SD = 1.26; unem- ployed: M = 2.51, SD = 1.24; t (2353) = 3.21, p = 0.001, ek = 0.0043 – small influ- ence); the first responders (employed citizens: M = 2.86, SD = 1.31; unemployed: M = 2.63, SD = 1.25; t (2349) = 4.26, p = 0.000, ek = 0.002 – big influence); stuff for emergency situations (employed citizens: M = 2.70, SD = 1.28; unemployed: M = 2.52, SD = 1.25; t (2347) = 3.25, p = 0.001, ek = 0, 0076 – small influence).

Citizens who are employed to a greater extent: are familiar with warning systems, responsibilities of the police, first responders and staffs in natural dis- asters caused by floods.

Table 6. Results of independent-samples t – test of comparison of the mean value of various variables of knowledge

in relation to employment status of citizens.

Levene’s Test for Equality of vari- ances

T-test for Equality of Means

Dependent variables

F

Sig.

t

df

Sig. (2-tailed)

Mean Difference

Std. Error Difference

95% Con-

fidence In- terval of the

Difference

Lower

Upper

Level of

knowledge

5,854

,017

-,547

11,893

,594

-,183

,335

-,914

,547

Flooding risk.

– year

3,673

,055

-1,610

2379

,107

-,092

,057

-,204

,020

Flooding risk. –

5 years

,000

,989

-1,610

2328

,108

-,095

,059

-,210

,021

Warning

systems

10,317

,001

4,803

1859,696

,000

,239

,050

,141

,336

Police

,013

,910

3,211

2353

,001

,173

,054

,067

,278

First responders

,001

,977

4,268

2349

,000

,236

,055

,127

,344

Stuff for emer-

gency situations

,109

,742

3,254

2347

,001

,178

,055

,071

,285

Fire routes

1,572

,210

1,832

2344

,067

,101

,055

-,007

,208

Nearby shelters

,681

,409

-,399

2349

,690

-,021

,053

-,124

,082

Vulnerability assessment and

plans

3,636

,057

-2,453

2341

,014

-,126

,052

-,227

-,025

* Statistically significant difference of test results – p ≤ 0.05

The results of Chi-square test of independence (χ2) showed a statistically significant relationship between the employment status of citizens and the fol- lowing variable on inventories and plans: supplies at home (p = 0.015 < 0.05, v = 0.06 – small influence); food supply (p = 0.04 < 0.05, v = 0.09 – small influ- ence); water supply (p = < 0.05, phi = 0.07 – small influence); hack (p = 0.11

< 0.05, phi = 0.075 – small influence); apparatus for firefighting (p = 0.000 <

0.05, phi = 0.141 – small influence); supplies in vehicle (p = 0.000 < 0.05, v = 0.122 – small influence); first aid kit in the home (p = 0.009 <0.05, v = 0.130 – a small effect); first aid kit in the vehicle (p = 0.000 <0.05, v = 0.130 – a small ef- fect); first aid kit – easily accessible (p = 0.001 < 0.05, v = 0.086 – a small effect); plan for response (p = 0.001 < 0.05, v = 0.085 – small influence); discussion on the plan (p = 0.004 < 0.05, v = 0.072 – small influence); copies of documents (p = 0.000 < 0.05, v = 0.154 – small influence); insurance (p = 0.000 < 0.05, v = 0.130 – small influence). On the other hand, there was no statistically significant correlation with the variables: radio-transistor (p = 0.163 > 0.05), flashlight (p = 0.716 > 0.05), shovel (p = 0.076 > 0.05), and hoe and spade (p = 0.696 > 0.05), restocking (p = 0.289 > 0.05) (Table 7).

Based on the results, it is noticed that employed citizens compared to un- employed citizens:

− in a higher percentage have: supplies (25.7% employed and unemployed, 23.5%); food supplies for 1 day (20.6% employed, unemployed 19.2%) for

4 days (63.8% employed and unemployed, 57.6%); water supplies for 1 day

(24.8% of employed and unemployed, 21.6%) and 4 days (50.2% of employed,

unemployed, 36.5%); shovel (41.3% employed, 36% unemployed), hack (em- ployees 27%, unemployed 20,3%), hoe (32.3% of employed and unemployed, 68.9%), apparatus for firefighting (employed 16.9%, unemployment 7.1%), supplies in the car (6.4% of employed and unemployed, 5.7%), first aid kit in the home (52% of employees, unemployed 51%), a first aid kit in an easily ac- cessible place (employed 68%, unemployed 61%), a written plan for response (12.4% of employed, unemployed, 10.6%), discuss the plan with household members (16% employed, unemployed 13.3%); insured house against conse- quences of floods (employed 8.6%, unemployed 8.2%);

− in a lower percentage have: food supplies for 2 days (15.6% of employed, unemployed, 23.1%); water supplies for 2 days (employed 25%, unemployed 41.9%); radio transistor (employed 16%, unemployed 19,3%), flashlight (em- ployed 37.9%, 39.1% unemployed); have a written plan for response (em- ployed 1%, unemployment 2.1%); copies of important financial and personal documents (employed 26.8%, unemployed 28.4%).

Table 7. Review of results of Chi-square test of independence (χ2) of employment status and having supplies and response plans.

Value

df

Asymp. Sig. (2-sided)

Crames, v

Supplies at home

8,337

2

,015

,060

Food supplies

6,247

2

,044

,093

Water supplies

21,332

2

,000

,178

Radio-transistor

1,942

1

,163

-,042**

Flashlight

,132

1

,716

-,012**

Shovel

3,158

1

,076

,052**

Hack

6,492

1

,011

,075**

Hoe and spade

,153

1

,696

,013**

Apparatus for fire fighting

21,831

1

,000

,141**

Restocking

2,480

2

,289

,045

Supplies in the car

32,795

3

,000

,122

First aid kit in the home

9,467

2

,009

,066

First aid kit in the vehicle

30,055

2

,000

,130

First aid kit – easily accessible

14,451

2

,001

,086

Response plan

16,637

3

,001

,085

Discussion of the plan

11,164

2

,004

,072

Copies of documents

50,720

2

,000

,154

Insurance

38,890

2

,000

,130

* Statistically significant correlation – p ≤ 0.05

** Phi coefficient for s 2 x 2 tables

Conclusion

The research results show that citizens who are employed, in a higher percentage/to a greater extent compared to citizens who are not, have taken certain preventive measures aimed at reducing the tangible consequences of floods, would pay funds to an account to help flood victims, would engage in providing help to flood victims in the field, heavy rains make them think on preparedness for response and water level rise, they engaged in preparations for at least 6 months, do not do anything that would raise the level of prepar- edness to the next level, assess the preparedness of the state for response to floods, they are confident in their own abilities and securities to cope with the consequences of floods, give importance to preventive measures taken to re- duce tangible consequences of floods, expect help from neighbours in the first 72 hours after the occurrence of floods, they are informed of the flood risks in their local communities, evaluate the efficiency of response of the army and

the stuff for emergency situations, they know what the flood is, they are famil- iar with safety procedures for responding, they would evacuate to the upper floors of the house, to friend’s place, say that someone at primary/secondary school and at work educated them on floods, they know where elders, disabled and infants live in local community, would agree to be evacuated, they know what help is required by elders, disabled and infants, think that their neigh- bours can rescue themselves in the event of floods, not sure what to do after the official warning about the approach of the flood, are familiar with viruses and infections that accompany period after the flood, they know where water valve, gas valve, and electricity switch are located, know how to handle water valve, gas valve, and electricity switch, they got information about floods at work, via the Internet, they would like to be educated through lectures, famil- iar with warning systems, responsibilities of the police, the first responders and staff in natural disasters caused by floods, they have supplies, food sup- plies for one day, for 4 days, water supplies for one day, for 4 days, shovel, hack, hoe, apparatus for firefighting, supplies in the car, have a first aid kit in the house, a first aid kit in an easily accessible place, a written plan for response, discuss the plan with household members, and insured their house against the consequences of floods.

On the other hand, the citizens who are unemployed in greater percentage/ to a greater extent would engage in one of shelters for victims of flooded areas, visiting the flooded areas makes them think about preparedness for respond- ing to flood and media reports, they are not yet prepared, or intend to get pre- pared in the next 6 months, as reasons for not taking measures on the personal level they indicate the following: ,,it is very expensive”, ,,I have no support from the local community”, they expect help from non-governmental humanitarian organizations, religious organizations in the first 72 hours after the occurrence of floods, agree giving the reason for not engaging in providing help to vulner- able people because of floods that “it is the job of state authorities” and that “it is too costly”, they assess the efficiency of response of the first responders and emergency medical services, would evacuate to neighbour’s place, to shelters, got information about floods from household members, neighbours, friends, relatives, informal education system, television, trained to act in emergency situations, they would like to be educated though television, they point out that no one in the family talked about floods, they have food supplies for 2 days, water supplies for 2 days, radio-transistor, flashlight, a written plan for responding, copies of important financial and personal documents.

Bearing in mind the presented conclusions, it the following recommenda- tions can be made to improve preparedness for response given the employ- ment status of citizens: employed citizens should be influenced to engage in one of shelters for flood victims; to take preparedness measures by organizing

a visit to the flooded areas. In contrast, unemployed citizens should be in- fluenced to take preventive measures; to deposit funds to help flood victims; to engage in providing help to flood victims; they should be encouraged to think on preparedness for response by displaying photos and videos related to heavy rains; they should be educated on floods; safety procedures for response should be introduced; they should get information about where elders, disa- bled and infants live; they would agree to be evacuated; they should get infor- mation about what is required to do after official warnings about the approach of the flood; they should be informed on locations of water valve, gas valve and electricity switch.

Resume

The consequences of the floods that occurred in the territory of Serbia in the course of 2014 suggested rather a low degree of pre- paredness of the population to respond in such natural disasters. The aim of the quantitative research was to examine the influence of employment status on the preparedness of citizens to respond to natural disaster cause by the flood in the Republic of Serbia. Taking into account all local communities in Serbia where the flood occurred or where there is a high risk of flood to occur, 19 were selected by random sampling out of 150 municipalities and 23 towns and the city of Belgrade. In the survey in which 2.500 citizens participated the household research strategy was used to- gether with multi-stage random sample. Taking into account the research subject, local communities were selected with both high and low level of flood risk. Pursuant to the conditions according to which the scientific research results can be generalized for the entire population of Serbia, the research was carried out at the ter- ritory of the larger number of local communities various accord- ing to their demographic and social characteristics. Both town and village local communities in the various parts of Serbia were included in the survey: Obrenovac, Šabac, Kruševac, Kragujevac, Sremska Mitrovica, Priboj, Batočina, Svilajnac, Lapovo, Paraćin, Smed. Palanka, Jaša Tomić, Loznica, Bajina Bašta, Smederevo, Novi Sad, Kraljevo, Rekovac and Užice.

The research results suggest that the employed citizens, compar- ing with the unemployed citizens, to a larger extent/in a higher percentage: have undertaken certain preventive measures in or- der to alleviate material consequences of the floods, would pay

money to some of the relief accounts, would take part in helping the flood victims in the field, heavy rains make them think about readiness to respond and water level rising, have performed the preparations for at least 6 months, do not do anything to raise the level of preparedness to the next level, evaluate preparedness of the state to respond to floods, are confident in their own capabil- ities and securities to overcome the flood consequences, consider the preventive measures significant which are undertaken in or- der to alleviate material consequences of the floods, expect help from their neighbours in the first 72 hours from the moment the flood occurs, etc. In order to raise the level of preparedness of the citizens to respond, the employed citizens should be influenced to participate in some of the collecting centres for flood victims; to undertake measures of preparedness by organizing visits to flood- ed areas. Contrary to them, the unemployed citizens should be influenced to undertake preventive measures; to pay money for help to flood victims; to participate in helping flood victims; to make them think about readiness to respond by showing them photographs and video footage related to heavy rains; educate them on floods; get them acquainted with security response pro- cedures; inform them on where the elderly, disabled or infants live; to agree to evacuate; to inform them on what is required to do after the official warning on arrival of the flood wave has been issued; inform them on the locations of the water valve, gas valve or electricity switch.

The originality of research reflects in the fact that the research to examine the level of preparedness of citizens to respond has never been conducted in Serbia so far. The research results can be used when creating strategy to improve the level of preparedness of citizens to respond considering the employment status of cit- izens. The research suggests in which way the citizens should be influenced, taking into account the employment status in order to raise the preparedness to the next level.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *